Predstavnici Vlade Republike Srpske potpisali su u Banjoj Luci sporazum o suradnji s norveškom kompanijom Statkraft, najvećom norveškom energetskom kompanijom, o gradnji četiri hidroelektrane na rijeci Vrbas, između Banje Luke i ušća u Savu. Vlada RS-a prethodno je usvojila prijedlog sporazuma sa Starkraftom koji će izraditi predstudiju izvodljivosti. Četiri elektrane trebale bi se sagraditi na lokacijama od stare elektrane u Delibašinu Selu do ušća Vrbasa. Neki stari planovi, od kojih je dio načinjen još prije pedesetak godina, predviđali su gradnju elektrana u Trnu, Laktašima, Kosijerovu i Razboju, javljaju Nezavisne novine. Prema izvorima iz Vlade RS-a, ukupna snaga elektrana iznosila bi 65 Mw. Riječ je o pribranskim hidroelektranama kod kojih nema izlijevanja rijeke iz korita, a u RS-u se nadaju da bi one poslužile i za bolje navodnjavanje Lijevče polja. Iz dosadašnjim izjava čelnika RS-a, planova s norveškom državnom kompanijom – koja posjeduje više od sto hidroelektrana – daleko je više. Starkraft je zainteresiran za sve oblike suradnje u području energetike, od obnove i popravaka do izgradnje potpuno novih hidroelektrana. Kompanija godišnje proizvodi oko 42 TWh (teravat sati) energije, a osim u Norveškoj, posluje i u Švedskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Bugarskoj, Srbiji i Rumunjskoj. Prema riječima Barda Mikkelsena, generalnog direktora Starkrafta, kompanija je u 2006. godini ostvarila više od dvije milijarde eura prihoda. Daleko veću elektranu na Drini, kapaciteta između 135 i 175 Mw, sagradit će zajedničko poduzeće elektroprivreda Srbije i Republike Srpske, a sporazum o njegovu osnivanju potpisat će se u petak, najavio je ministar privrede, energetike i razvoja RS Rajko Ubiparip. U novom će poduzeću obje elektroprivrede imati 50 posto udjela, a registrirat će se u RS-u. Energiju koju proizvede HE Buk Bijela bilancirala bi se u okviru Elektroprivrede RS iz čijeg bi se centra upravljalo elektranom.

Sada se izrađuje studija izvodljivosti i ekonomske opravdanosti te hidrološka studija za rijeku Drinu. Obvezu natječajne dokumentacije za ove studije preuzela je Elektroprivreda Srbije, dok će stručnjaci iz ERS biti uključeni u sve faze izrade tog dokumenta. Pripremni radovi trebali bi započeti ove godine jer su imovinsko pravni odnosi na lokaciji predviđenoj za gradnju HE Buk Bijela riješeni još u bivšoj Jugoslaviji. Buk Bijela je najprije projektirana na 450 Mw, no Crna Gora se povukla iz projekta zbog zaštite kanjona Tare i Pive. Sada se razrađuju dvije varijante prema kojima bi kapacitet bio 175, odnosno 135 Mw. Ljubo Glamočić, pomoćnik ministra privrede, energetike i rudarstva RS-a najavio je i gradnju na pritokama Drine, ponajprije u Mrsovu na Limu te Vikoču na Ćehotini gdje bi moglo izniknuti nekoliko manjih elektrana. Prema njegovim riječima, Buk Bijela će proizvoditi 1150 gigavatsati električne energije, što je 25 posto sadašnje ukupne proizvodnje u RS. Foča će proizvoditi 200, Paunci 160, Mrsovo 170, Sutjeska od 60 do 70, a Brod na Drini oko 500 gigavatsati. Glamočić kaže da će u hidrocentrale u gornjem toku Drine uložiti oko milijardu eura. Vlada RS je dosad dodijelila i 107 koncesija za izgradnju malih hidroelektrana za 47 koncesionara čija je ukupna snaga 281,67 Mw.