Safiri i rubini su ženama najbolji prijatelji

Autor: Tatjana Tadić , 28. rujan 2013. u 16:15
Marilyn Monroe učinila je dijamante bezvremenskim

Cijena rubina i safira već godinama raste brže od cijene dijamanata.

Najbolji prijatelji ženama više nisu dijamanti već rubini i safiri. Naime, već osam godina njihova cijena raste brže od cijene dijamanata. Istina, još uvijek su jeftiniji od svojih bijelih odnosno bezbojnih rođaka, međutim kamenje u boji vlada modom.

Cijena naravno raste s potražnjom, međutim rast njihove cijene je uvjetovan i suptilnim sociološkim promjenama koje utječu na ekonomiju. Davne 1953. godine kada je glumica Marilyn Monroe u filmu "Muškarci više vole plavuše" otpjevala pjesmu čiji tekt glasi "to je kamenje koje ne gubi svoj oblik, dijamanti su najbolji djevojčini prijatelji" nakit je stvarno predstavljao svojevrstan ženski miraz koji ne gubi na cijeni. Poklanjali su ga muškarci, a ženama koje su ga dobivale dijamanti su bili svojevrsna "mirovina" koju su mogle prodavati kada više nisu bile mlade i poželjne. Danas nakit sve više kupuju žene, za sebe, pa ga biraju prema svom ukusu.

Za njih nakit nije samo "nešto što jako sjaji" niti dokaz materijalnog statusa, već žene vole kupovati komade nakita koje mogu nositi svakodnevno i kojeg mogu kombinirati s bojom odjeće koju vole nositi. Draguljari kažu da su muškarci u odabiru nakita puno konzervativniji. Kako je mnogim muškarcima zaručnički prsten najvredniji komad nakita kojeg će kupiti, i sami odabrati, njihov ukus je vrlo konzervativan i obično se odlučuju za jedan bezbojni dijamant, takozvani solitaire. I iz američkih filmova naučili smo pravilo da muškarac za zaručnički prsten mora potrošiti (bar) tri plaće, pa uglavnom to pravilo utječe na veličinu dijamanta kojeg se za taj iznos može dobiti.

Dizajn je najvažniji
Ženama je pak je cijena samog kamena manje važna a bitniji je dizajn. Nije nužno riječ o ekstravagantnim oblicima, dapače, jedna od najpopularnijih kombinacija je vintage prstenje s obojanim dragim kamenom u sredini i s vijencem od sitnih dijamanata. Baš je takav prsten proslavila britanska kraljevska obitelj. Naime, princ William je vintage zaručnički prsten sa smaragdom poklonio supruzi Kate, vojvotkinji od Cambridgea, a prsten je naslijedio od pokojne majke, princeze Diane. Stručnjaci za procjenu dragog kamenja porast interesa za safirima tumače "Kate efektom" – štogod vojvotkinja odjene ili nosi na sebi odmah postane modni hit.Ima još ljubiteljica safira, rubina i smaragda među ženama koje si mogu priuštiti baš sve, pa nakit s obojenim dragim kamenjem nose i filmske superzvijezde. Angelina Jolie i Hall Berry vole smaragde, dok glumice Penelope Cruz i Elizabeth Hurley nose naušnice sa safirima.

Nijedna od nabrojanih ipak neće nadmašiti Elizabeth Talyor, čiju je zbirka nakita koja se na dražbi pojavila prije dvije godine aukcijska kuća Christie's procijenjenila na 30 milijuna dolara. Među njima je bilo i nevjerovatnih komada poput dijamantne tijare izrađene oko 1880. godine, koju joj je poklonio jedan od muževa, filmski i kazališni producent producer Mike Todd 1957. godine. Najpoznatiji komad nakita glumice ljubičastih očiju ipak je 33 karata težak dijamant ugrađen u prsten, kojeg joj je 1968. godine darovao suprug, također slavni glumac Richard Burton. Elizabeth Taylor gotovo ga nije skidala s prsta, jer joj je navodno donosio sreću, a na kraju je savršeni dijamant i imenovan po njoj.Dokaz da žene nakit danas ne doživljavaju tako ozbiljno je popularnost nakita u kojem se drago kamenje koristi u nekim sasvim 'običnim' oblicima, kao što su privjesci u obliku sladoleda, kukaca i sličnih amajlija, pa čak i ako na prvi pogled izgledaju kao bižuterija.

Marilyn Monroe i dijamanti

Pjesma "Diamonds Are a Girl's Best Friend" iz filma "Muškarci više vole plavuše" toliko je popularna da se našla na 12. mjestu najznačajnijih filmskih pjesama Američkog filmskog instituta. Zanimljivo je i kako pjesmu nije otpjevala samo Marilyn Monroe – nekoliko visokih tonova otpjevala je dublerica, sopranistica Marni Nixon.

Rast prodaje

Gemval, online agencija za procjenu dragog kamenja, tvrdi kako je cijena safira od sijčnja 2006. do siječnja 2013. porasla za 37 posto. Cijena rubina u istom razdoblju porasla je 47 posto. Prodaja smaragda nije imala tako impresivan rast, za njih je 2005. bila rekordna godina, ali vrijednost im sigurno raste. Prema RapNet Diamond indeksu cijena jednog dijamanta rasla je 'samo' 32 posto. Najveća potražnja za dragim kamenjem u boji je u Sjedinjenim Američkim Državama i Njemačkoj.

Dijamanti

Dijamant je najtvrđi poznat mineral koji nastaje duboko u Zemljinoj kori, a najmlađi dijamant na svijetu ima oko 5 milijuna godina. Zapravo je mali postotak dijamanata pogodan za brušenje i može se koristiti u zlatarstvu a ostali zbog svojim impresivnih svojstava završavaju i industriji. Najveći svjetski proizvođači dijamanata su Australija, Rusija i Južnoafrička Republika. Premda se smatra da je dijamant bezbojan odnosno proziran, većina dijamanata je smeđe ili žute nijanse. Tek su čisti dijamanti bezbojni i prozirni dijamanti, a svi "obojani" dijamanti nisu potpuno čisti već sadrže određenu razinu i vrstu nečistoća koje im daju specifičnu boju. Klasifikacija dijamanata po boji ima ljestvicu stupnjevanja koja ide od slova "D" što označava dijamant bez boje pa sve do slova "Z" koji znači svjetlo žutu boju. Takvu je klasifikaciju postavio Američki gemološki instituta (GIA). Za procjenjivanje i određivanje vrijednosti pojedinog dijamanta koristi se ljestvica s četiri C-a. Težina dijamanata izražava se u karatima (1 karat je 200 mg). Vrijednost međutim određuje kombinacija veličine i čistoće.

Smaragd

Smaragd je inačica dragog kamena berila. Javljaju se u zelenoj i plavozelenoj boji, a najvišu cijenu postižu smaragdi tamne ali živahne boje. Od antičkih vremena vade se iz rudnika u Egiptu, Austriji i Sjevernom Pakistanu te u nama blizoj Bugarskoj, a najcjenjeniji su oni iz Kolumbije. Cijene se prema jasnoći, težini i boji. Mogu se sintetički proizvesti. U drevnom Egiptu smaragd je smatran simbolom vječne ljubavi i života. U staroj Indiji nosili su ga kao amajliju, a u Rimskom Carstvu smatrali su ga simbolom Venere, boginje ljubavi i ljepote. Drevna plemena smatrala su ga kamenom koji ima natprirodne moći te može iscjeliti rane.

Safir

Safir je plavi dragi kamen minerala korunda. Tradicionalno se poklanja za 65-godišnjicu braka. Najveća nalazišta su mu u Istočnoj Australiji, Tajlandu, Šri Lanki, Kini, Madagaskaru, Istočnoj Africi i američkoj saveznoj državi Montani. Njegove boje variraju od plave do purpurne, premda postoje i žuti i zeleni safiri. Mogu se dobivati sintetički. Najveći prirodni safir je Loganov safir od 423 karata (85 g) izložen u Smitsonianovom Prirodoslovnom muzeju u Washingtonu.

Rubin

Dragi kamen minerala korunda, rođak safira, čija crvena boja dolazi od prisustva kroma. Cijena rubina osim o čistoći ovisi i o boji pri čemu je najcjenjenija krvavocrvena nijansa tog dragog kamena. Dolina Mogok u Myanmaru je stoljećima bila glavni izvor rubina, a rubini iz te pokrajine opisuju se bojom "golublja krv". Rubini se iskopavaju i iz rudinka na Tajlandu, Kambodžiji, Indiji, Afganistanu i Pakistanu, a u Šri Lanki se nalaze nešto svjetlije i ružičastije nijanse ovog dragog kamena. Nama najbliže nalazište rubina je ono kod Prilepa u Makedoniji poznato po rubinima nijanse maline. Osobito su cijenjeni u Aziji, gdje su se ograđivali u oružje plemstva, a pohranjivali bi se i u temelje zgrada jer se vjerovalo da će ih to očvrsnuti. Poklanjaju se za 40-godpšnjicu braka jer njihova crvena boja simbolizira ljubav i strast. I rubini se mogu se dobivati sintetičkim putem.

Tekst je izvorno objavljen u prilogu Poslovnog dnevnika Exclusive

Komentirajte prvi

New Report

Close