Pripremite kožu za sunce

Ribe, školjkaši, maslinovo ulje, voće i povrće bogati su vrijednim nutrijentima

Jedan od najvećih vanjskih neprijatelja kože je sunce, točnije ultraljubičasto zračenje koje sunce emitira. Ljeti, kada je koža pretjerano izložena suncu, dolazi do stvaranja slobodnih radikala koji oštećuju tkivo kože i smanjuju njezinu elastičnost. Kao vidljivi znaci oštećenja kože nastaju bore, tamne mrlje i opekline od sunca. Međutim, još su opasnija golim okom nevidljiva oštećenja koja nastaju djelovanjem UV zračenja koja povećavaju rizik za razvoj raka kože. Novija istraživaja ukazuju da određeni nutrijenti mogu biti značajna podrška u zaštiti kože od oštećenja pa čak i pomoći oporavku već oštećene kože, te tako smanjiti rizik od razvoja raka kože. Pravovaljanim uzimanjem tih nutrijenata putem dodataka prehrani možemo kožu pripremiti za izlaganje suncu, umanjiti oštećenja i pojavu alergija na sunce te dulje zadržati preplanuli ten. U kliničkim pokusima, najviše se ispitivalo djelovanje antioksidativnih nutrijenata, beta-karotena, vitamina A, C, E te selena i cinka. Sve veću pažnju plijeni i astaksantin, jedinstveni karotenoidni pigment s iznimnom antioksidativnom aktivnošću, a provedene su i studije koje ukazuju na zaštitno djelovanje zelenog čaja i maslinovog ulja. U tom se kontekstu ističu karotenoidi koji igraju važnu ulogu u zaštiti tkiva od oštećenja uzrokovanih UV zračenjem.

Proljetno-ljetni jelovnik
Hrana bogata antioksidansima - vitaminima A, C i E, selenom i fitokemikalijama - pomaže u popravku oštećenih stanica kože. Najbolji izvori tih nutrijenata su svježe voće i povrće, cjelovite žitarice, orašasti plodovi, sjemenke, mahunarke i zeleni čaj. Narančasto, žuto i crveno voće i povrće sadrži biljne pigmente koji potiču pigmentaciju i ujedno posjeduju antioksidativno djelovanje. Stoga je tijekom ljeta uputno uživati u marelicama, breskvama, dinjama, lubenicama, mrkvi i ostalom raznobojnom voću i povrću. Znakovito je i to što ovi plodovi sazrijevaju upravo ljeti - to je međuigra čovjeka i prirode. Hrana koja sadrži nukleinske kiseline pomaže u energetskoj obnovi stanice, a namirnice najbogatije ovim supstancama su tuna, losos, bakalar, školjkaši, jetra, perad, mahunarke i grahorice. Konzumacija masne ribe preporučljiva je i zbog sadržaja nezasićenih masti i vitamina E koji pomažu u zaštiti od štetnog zračenja. Kvalitetno maslinovo ulje štiti kožu iznutra i izvana. Naime, ekstra djevičansko maslinovo ulje sadrži vitamin E i brojne fitokemikalije sa snažnim antioksidativnim učinkom. Na kraju, ali ne najmanje važno - koža mora biti adekvatno hidrirana jer se tada lakše bori protiv oštećenja. Stoga treba pripaziti na dnevni unos tekućine za sunčanih ljetnih dana.

Antioksidansi - A, C, E
Antioksidansi preveniraju oštećenja izazvana slobodnim radikalima, koji mogu prouzročiti štetu na razini stanice. Nastanak slobodnih radikala uzrokovan je pretjeranim izlaganjem suncu, zagađenjima, dimu cigareta, alkoholu, toksičnim tvarima i drugim čimbenicima iz okoliša. Štetno djelovanje slobodnih radikala na kožu uključuje oštećenja kolagena i elastina, te utječe na sintezu melanina što pospješuje nastajanje tzv. ‘'staračkih pjega’'.Koncept uravnoteženog unosa velike trojke - vitamina A,C i E, kao vrlo važnog aspekta zaštite kože sve više potvrđuju brojni rezultati znanstvenih istraživanja. Vrlo je indikativna i činjenica da se gotovo sve biljke i životinje štite od sunca uz pomoć vitamina C i E. Osim, vrlo važnog zaštitnog djelovanja na zdravlje kože, antioksidansi - beta karoten, vitamin C, E, A, selen te mineral cink, u ljetnim mjesecima organizmu mogu pružiti snažnu i potrebnu imunološku potporu. Jer, nasuprot uvriježenom mišljenju, imunološki sustav ljeti nije na ‘'vrhuncu snage’'. Zapravo, pretjerano izlaganje suncu znatno slabi imunitet.

Karotenoidi
Karotenoidi su fitokemikalije koje djeluju kao snažni antioksidansi i imaju antikarcinogena svojstva. To su pigmenti topljivi u masti koje nalazimo u narančastom, žutom, crvenom i zelenom voću i povrću koji ih štite od stalne izloženosti sunčevim ultravioletnim (UV) zrakama i od drugih karcinogena iz okoliša, prevenirajući stvaranje opasnih slobodnih radikala. Postoji 600 poznatih karotenoida, a otprilike 50 ih se može naći u jestivom voću i povrću. Šest karotenoida: alfa- karoten, beta-karoten, likopen, lutein, beta-kriptoksantin i zeaksantin smatraju se antioksidansima, a u vitamin A se pretvaraju alfa i beta karoten te beta-kriptoksantin.

Astaksantin
Astaksantin pripada skupini karotenoida, molekula koje se u prirodi stvaraju u biljkama i njigovim mikroskopskim srodnicima - mikroalgama. Radi se o crvenom pigmentu koji se prirodno nalazi u različitim živim organizmima u prirodi. Crvena boja većine ljuskara, uključujući škampe, rakove i jastoge, potječe od astaksantina. Njegovo osnovno svojstvo je snažna antioksidativna aktivnost koja ima potencijalno povoljan učinak na brojne zdravstvene tegobe. Znanstvena literatura govori u prilog astaksantinu i ističe zaštitni učinak na prevenciju oštećenja izazvanih UV-zračenjem, protuupalno i snažno antioksidativno djelovanje.Astaksantin, kao pripadnik skupine karotenoida, učinkovito štiti membrane stanica. Spominje se čak i višestruko snažnije antioksidativno djelovanje astaksantina od vitamina E i beta - karotena (do 550 puta snažnije od vitamina E i do 10 puta snažnije od beta karotena). Smatra se da upravo antioksidativno djelovanje astaksantina ima ključnu ulogu u zaštiti od UV fotooksidacije.

Zeleni čaj
Zeleni čaj sadrži hlapiva ulja, vitamine, minerale i kofein, te fitokemikalije od kojih su najzanimljiviji polifenoli, a posebice katehin. Vjeruje se da su polifenoli najodgovorniji za blagotvorno djelovanje zelenog čaja na zdravlje ljudi. Katehini iz zelenog čaja posjeduju niz farmakoloških učinaka; posjeduju antioksidativno, antimutageno, antikarcinogeno i protuupalno djelovanje. Nekoliko znanstvenih studija ukazalo je na zaštitnu ulogu epigalokatehin-3-galata, flavonoida iz zelenog čaja na karcinogene utjecaje UVB zračenja. Istraživanja provedena u brojnim laboratorijima pokazuju da nanošenje polifenola zelenog čaja na kožu te oralni unos tih molekula zaustavlja karcinogenezu u stanicama kože na životinjskim modelima. Studije pokazuju da zeleni čaj ujedno ima i protuupalno djelovanje. Molekula koja je najzaslužnija za ta blagotvorna djelovanja zelenog čaja je epigalokatehin-3-galat (EGCG). Iako je mehanizam djelovanja ove molekule još predmet istraživanja, izvjesno je da modulira biokemijske puteve uključene u upalne odgovore, proliferaciju stanica, odgovor na kemijsko poticanje rasta tumora te upalne markere izazvane UV zračenjem. Temeljeno na dokazima o povoljnim učincima zelenog čaja na kožu miševa i vrlo malo dokaza o djelovnanju na ljudsku kožu, mnoge farmaceutske i kozmetičke kompanije dodaju ekstrakte zelenog čaja u svoje proizvode za njegu kože. Zeleni čaj zasigurno ima izvjestan povoljni učinak, a nećemo pogriješiti popijemo li dnevno 3-4 šalice. Biramo li suplemente s ekstraktom zelenog čaja, valja odabrati one koji imaju standardiziranu količinu EGCG-a.

Beta karoten
U proljetnim mjesecima mnogi posežu za dodacima beta karotena i konzumiraju voće i povrće bogato ovim provitaminom kako bi postigli i očuvali brončani ten. Bez obzira što se o mehanizmu djelovanja još uvijek raspravlja, beta karoten je nutrijent čiji unos se prije izlaganja suncu preporuča širom svijeta.Beta karoten je jedan od najpoznatijih antioksidansa, a nalazimo ga u biljnim izvorima i algama. Ovaj nutrijent naziva se i ‘'prirodni suncobran’' jer štiti kožu od opasnog ultraljubičastog zračenja smanjujući aktivnost slobodnih radikala koji nastaju emisijom UV zraka. Rezultati velikog broja eksperimentalnih studija ukazuju na to da beta karoten djeluje zaštitno protiv akutnih i kroničnih manifestacija kožnih oštećenja uzrokovanih izlaganjem suncu. Ipak, valja imati na umu da je potrebno je uzimati beta - karoten najmanje 10 tjedana prije izlaganja suncu kako bi se polučilo zaštitno djelovanje.

Maslinovo ulje
Kvalitetno, odnosno ekstra djevičansko maslinovo ulje može zaštititi kožu iznutra i izvana. Tradicionalna navada nanošenja maslinovog ulja na kožu zadržala se i danas, a nerijetko se na policama trgovina mogu naći proizvodi za sunčanje na bazi maslinovog ulja. Naime, ekstra djevičansko maslinovo ulje sadrži vitamin E i brojne fitokemikalije sa snažnim antioksidativnim učinkom i stoga ima reputaciju zaštitnika od štetnog sunčevog zračenja. Temeljem rezultata nekoliko recentnih znanstvenih istraživanja provedenih na životinjama možemo pretpostaviti da je nakon sunčanja korisno nanijeti na kožu ekstra djevičansko maslinovo ulje. A neće biti naodmet ni slasno ga pojesti uz svježu ribu i povrće nakon kupanja u moru.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!