Suvremena istraživanja nedvojbeno ukazuju da svi ljudi imaju kreativni potencijal, što opovrgava mišljenje koje je dominiralo tijekom gotovo cjelokupne ljudske povijesti – da je kreativnost poseban dar koji imaju samo neki ljudi.

Važno je samo imati motivaciju da se taj potencijal prepozna i razvija, te volju za predanim radom na usvajanju potrebnih stručnih znanja i iskustava kako bi on mogao zasjati punim sjajem u svakodnevnom radu. Mnogi se mogu opravdano pitati treba li na baš svakom radnom mjestu osoba koja zna primjenjivati kreativni pristup stvarima ili je on rezerviran samo za odjele koji se bave istraživanjem, razvojem, marketingom i slično? Je li i u kojoj mjeri kreativnost dobrodošla u odjelima koji se bave pravom, financijama, proizvodnjom i slično? Istraživači imaju odgovor i na to pitanje razlikujući dvije vrste kreativnosti: inovativnu i adaptivnu. Inovativna kreativnost podrazumijeva sposobnost sagledavanja problema iz različitih kutova i dolaska do potpuno novog rješenja, dok se adaptivna vidi u stalnoj potrebi za poboljšavanjem svakodnevne kvalitete rada. Inovativna kreativnost je više primjenjiva kada treba osmisliti nešto potpuno novo, što znači da je ona dobrodošla u razvojnim i marketinškim odjelima, dok je adaptivna primjenjiva baš svugdje. Naime, osnovno pitanje na koje se odgovara adaptivnom kreativnošću je što se u konkretnom poslu može napraviti drukčije, odnosno kako se on može poboljšati da bi se efikasno ostvarili ciljevi. To mogu biti npr. ideje za uštedu uredskog materijala ako se uvidi bolji način za njegovo racionalno korištenje. Netko adaptivno kreativan može uvidjeti da su uzroci nesporazuma međusobno nerazumijevanje ciljeva koje svaki odjel treba ostvariti, a koji, kada se pažljivije gleda, imaju mnogo dodirnih točaka. Stoga će taj netko predložiti da se napravi zajednički sastanak na kojem će se odjeli na zanimljiv način predstaviti jedan drugome te razmijeniti međusobna očekivanja kako bi se stvorili čvrsti temelji za zajedničku suradnju. Time će jednim konstruktivnim sastankom u trajanju od dva sata uštedjeti mjesece loše suradnje i slabih rezultata. Dakle, promatrajući kreativnost u organizaciji, poboljšanja potaknuta adaptivnom kreativnošću mogu biti i u područjima povećanog zadovoljstva zaposlenika, bolje suradnje među kolegama, efikasnijeg korištenja zajedničkih znanja i vještina, boljeg zadovoljenja potreba korisnika, bolje usluge i slično, jednako kao i u povećanju produktivnosti, odnosno inim ekonomskim mjerama. Štoviše, ako se postignu poboljšanja u navedenim područjima, ona će direktno rezultirati i boljim ekonomskim pokazateljima!Neki istraživači kreativnost dijele na tehničku i administrativnu, što je također zanimljiva i korisna podjela vezana za poslovni kontekst. Tehnička kreativnost je ona koja je direktno povezana s primarnom djelatnošću organizacije (npr. građevinarstvo, farmaceutika, informatičko-komunikacijska tehnologija i slično). Ona se javlja kod osmišljavanja potpuno novog proizvoda ili usluge, odnosno kod uvođenje novih elemenata u postojeće proizvodne procese. Administrativna kreativnost se odnosi na poboljšanje administrativnih procesa unutar organizacije, kao npr. poboljšanje načina odabira kadrova, način

Autorica je magistra psihologije, vlasnica i direktorica poduzeća za poslovno savjetovanje Ramiro (www. ramiro.hr)