Poljoprivredna proizvodnja porasla je pet posto, a planira se smanjenje PDV-a na žive životinje i svježe voće i povrće

Sajam je pravo mjesto gdje poljoprivrednici mogu unaprijediti svoju proizvodnju/D.ŠPEHAR/PIXSELL Sajam je pravo mjesto gdje poljoprivrednici mogu unaprijediti svoju proizvodnju/D.ŠPEHAR/PIXSELL

Ove godine izloženo je 5 posto više stoke i 20 posto više goveda nego prije što je privuklo veliki broj posjetitelja.

Gudovac je ovoga vikenda ponovno postao poljoprivredni centar Hrvatske na tri dana i to zahvaljujući 27. Međunarodnom bjelovarskom sajmu, najvećoj hrvatskoj, a sve više i regionalnoj poljoprivrednoj manifestaciji. Svi izložbeni prostori su rasprodani, broj izlagača zadržan je za "standardnih" 500-tinjak jer na prostoru Bjelovarskog sajma naprosto više nema dovoljno mjesta.

No, i to bi se uskoro moglo promijeniti, jer Uprava Bjelovarskog sajma ima pripremljene projekte ukupne vrijednosti od 19 milijuna kuna, među kojima je i preuređenje jedne od postojećih hala u modernu, grijanu halu koja bi omogućila čak tri tisuće četvornih metara novog, natkrivenog i grijanog prostora. Najveća posebnost Jesenskog sajma svakako je Državna stočarska izložba koja se održava 27. godinu za redom, što je velika čast, ali i obaveza, ističe Davorin Posavac, direktor Bjelovarskog sajma. 

Raste poljoprivredna proizvodnja
Osim stočarske izložbe, bogatom sajamskom programu pridonio je i sajam grijanih i obnovljivih izvora energije "Peti element", sajam opreme za hortikulturu "Horop" i sajam građevinske i komunalne opreme "Gro-ko"."Jesenski sajam najstarija i najvažnija manifestacija tvrtke Bjelovarski sajam. Ovdje se okupljaju najvažniji poslovni i poljoprivredni subjekti i tako sajam čine iznimno važnim za hrvatsku poljoprivredu. Izlagači dolaze iz 11 različitih država, svima se pruža prilika za dobrim poslovanjem, komunikacijom, upoznavanjem i degustacijom, a naš je cilj jednostavan - okupiti što više poljoprivrednika na jednom mjestu",  kazao je u uvodnom govoru na samom otvorenju sajma Davorin Posavac. Iznimnu čast sajmu ukazala je i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, koja je osobno došla otvoriti jedan od najstarijih poljoprivrednih sajmova u državi.

 

Posavac

Ovdje se okupljaju najvažniji poslovni i poljoprivredni subjekti.

U prigodnom govoru napomenula je kako se poistovjećuje sa svim poljoprivrednicima, jer je i sama rođena i odrasla na selu."Uvijek nastojim ukazati na važnost poljoprivrede, i sama sam odrasla na selu, znam što znači brinuti se o blagu i strepiti nad njegovim uspjehom. Poljoprivredna grana ima specifičnu ulogu u državi koju svi moramo podržavati. Ne smijemo propustiti priliku i spomenuti činjenicu da je najviše iseljenika upravo iz ruralnih dijelova države. Očekujem da se donese novi, konkretan plan koji će podržati obiteljska gospodarstva, male i mikro poduzetnike. Hrvatska poljoprivreda ima ogroman potencijal rasta i razvoja, ali još te potencijale moramo integrirati", kazala je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dodavši kako smatra da je rješenje u jačanju udruživanja i vanjskotrgovinska razmjena.

Napomenula je i kako prilikom susreta sa svim državnim čelnicima ističe poljoprivredu kao vrlo bitnu temu. Veseli je i podatak da iz godine u godinu raste broj mladih poljoprivrednika. "Ako budemo pametno radili i pametno gospodarili uz ovu našu mladost neće biti bojazni za opstanak i napredak poljoprivrede ", zaključila je predsjednica. Otvorenju je prisustvovala i ministrica poljoprivrede, Marija Vučković koja nije propustila obznaniti javnosti dobre vijesti o rastu poljoprivredne proizvodnje za pet posto. Tek sada se vide rezultati raznih europskih i državnih projekata, tvrdi, pa se nada kako će ovaj rast postati trend.

"Tijekom 2018. godine u poljoprivredu uloženo je gotovo šest milijardi kuna, gotovo tri milijarde više nego prijašnjih godina. Mi znamo da to nije dovoljno i znamo da se ne možemo osloniti samo na EU fondove, zato smo intenzivno radili na reformi poljoprivrede u kojoj se osvrćemo dodanoj vrijednosti na stočnu hranu, kao i smanjenju PDV-a na žive životinje i svježe voće i povrće", ustanovila je ministrica Vučković dodavši kako bi sve to trebalo rezultirati smanjenjem uvoza hrane koji opterećuje poljoprivrednu proizvodnju u državi. Jesenski sajam svakako je najprimamljiviji zbog Državne stočarske izložbe koja je ove godine okupila 212 uzgajivača pokazati više od 500 grla najviše kvalitete iz domaćeg uzgoja. Kao i prijašnjih godina, sajmu su sa zadovoljstvom prisustvovali predstavnici pasmine Salers.

"Sljubljen s prirodom"  moto je hrvatske udruge uzgajivača ove pasmine goveda, osnovane 2016. godine. Udrugu su osnovali proizvođači koji su s uzgojem krenuli još 2010. godine, a danas broji preko 50 članova."Kako se ova pasmina potvrdila kao dobra pasmina za naše uvjete i prilike, nije bio problem da se taj uzgoj počne širiti. Hrvatski su uzgajivači prepoznali jednostavnost i na kraju isplativost uzgoja salers pasmine, njegovu sposobnost da eksploatira ona područja, pašnjake koje druge pasmine inače ne mogu tako kvalitetno iskoristiti. Dolazak na Bjelovarski sajam za nas je zadovoljstvo jer svake godine se susrećemo sa sve više zainteresiranih malih i većih poljoprivrednika", kazao je Mirko Devčić, predsjednik Salers Croatia i koordinator razvoja uzgoja u jugoistočnoj Europi.

 

19 milijuna

kuna vrijedne projekte u pripremi ima Uprava sajma u Bjelovaru

Uz Salerse svoje mjesto na sajmu već 25 godina ima i Stjepan Latinović iz Cugovca, nedaleko Križevaca. Stočarstvom se bavi cijeli život, a samo je dva puta propustio bjelovarski sajam, a posljednjih pet godina s njim u pratnji je i njegov 20-godišnji sin koji se također ne libi stočarskog posla. Ipak, obojica se sjećaju boljih vremena. "Na sajmu uvijek prodamo junicu, dvije. Ljudi me znaju, pouzdan sam i to je odličan dio sajma. Doveo sam ove godina osam grla, a inače ih imam 26", kazao je Latinović s kojim se složio i njegov sin Stiven koji, iako se planira baviti stočarstvom, ne vidi blistavu budućnost za mlade u tom poslu.

Problem odlaska mladih
"Od malih nogu sam uz oca u ovom poslu. Mladi, moja generacija, gotovo nitko se ne bavi ovim poslom, jer je teško. Mlijeku pada vrijednost, zanemaruju nas, jednostavno je teško i jedva isplativo. Ipak, na sajam volimo doći, osim što izložimo naša grla, vidimo i druga pa je to zaista pozitivan dio sajma", objasnio je mladi stočar Stiven. Zavidnu izložbu autohtonih konjskih pasmina i ove je godine pripremio Bjelovarski sajam, a najviše se moglo vidjeti Lipicanaca, Hrvatskih hladnokrvnjaka i Gidrana. 

S obzirom na to da je Hrvatska udruga uzgajivača gidran pasmine konja upravo s područja Bjelovarsko-bilogorske županije, privukli su posebnu pozornost.  Kako nam je objasnio Marijan Ralica, inače član udruge od njenih početaka, gidrani su konji koji su se na bilogorskom području u velikom broju uzgajali stoljeće ranije, posljednjih su godina ondje gotovo izumrli. No, zahvaljujući njihovoj udruzi osnovanoj prije desetak godina, polako se vraćaju. Dio te pasmine koja je nekada služila u vojne svrhe.

"Visok, atletske građe, sportski tip - to je ukratko gidran. Danas se uzgaja za jahanje, a nekada za vojne pohode. Zaživio je on na Bilogori za vrijeme Habsburške monarhije, a danas je ugrožena pasmina.U Hrvatskoj je danas oko stotinu grla te pasmine. Na prostoru Europske unije najviše ih se uzgaja u Mađarskoj čije je ministarstvo hrvatskoj udruzi dalo posebno priznanje za trud u očuvanju gidrana", ispričao je Marijan Ralica. Davorin Posavac, direktor Bjelovarskog sajma, objasnio je kako je ove godine na sajmu 5 posto više stoke nego prijašnjih godina, a 20 posto više goveda, što je privuklo veliki broj posjetitelja.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!