Prema strategiji koju je napravilo Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja u drugoj polovici 2008. godine, oko četiri milijuna građana dobit će besplatno 15 posto dionica Telekoma, najvećeg operatera mobilne telefonije i kompanije koja je po ostvarenoj dobiti na prvom mjestu u Srbiji. Osim dionica Telekoma, građanima će u sljedeće tri godine na isti način biti podijeljene dionice najvećih javnih poduzeća poput Naftne industrije Srbije, Elektroprivrede, beogradske zračne luke Nikola Tesla JAT Airwaysa i Galenike. Na podjelu besplatnih dionica mogu računati svi punoljetni građani koji po nekoj drugoj osnovi nisu dobili besplatne dionice. Njima će pripasti i 15 posto prikupljenih sredstava od dosad prodanih poduzeća koja su odvojena u Privatizacijskom fondu. Prema Zakonu o privatizaciji, od svakog prodanog poduzeća odvaja se 15 posto za građane koji u procesu privatizacije nisu dobili besplatne dionice, a sudjelovali su u stvaranju društvene i državne imovine. Riječ je o zaposlenima u obrazovanju, zdravstvu, policiji, vojsci, državnoj administraciji, brojnim umirovljenicima i drugima. Zakonom je predviđeno da se podjela besplatnih dionica obavi do konca 2010. godine do kada se predviđa završetak privatizacijskog procesa. Procjena je Ministarstva da je tehnički neizvodljiva podjela dionica već prodanih poduzeća. Zbog toga će dionice tih poduzeća biti plasirane na burzu, a novci dobiveni od njihove prodaje bit će podijeljeni građanima. Takvih je 68 kompanija, a riječ je o tvornicama duhana, cementarama, pivovarama, Beopetrolu, farmaceutskoj kući Zdravlje iz Leskovca, Valjaonici bakra iz Sevojna i drugima. Strategija spomenutog Ministarstva predviđa ubrzavanje podjele jer kod građana koji su dosad ostali bez besplatnih dionica postoji strah da će kada se privatizira sva društvena imovina i obavi prodaja javnih poduzeća ostati praznih ruku.

Zbog toga je 21 sindikalna organizacija prije dvije godine predložila izmjene Zakona o privatizaciji s ciljem da se podjela besplatnih dionica obavi prije. Tu inicijativu podržalo je pola milijuna građana, ali u parlamentu nije usvojena. Prema riječima Mlađana Dinkića, vlada treba tijekom tjedna usvojiti predloženu strategiju privatizacije javnih poduzeća, a parlament do konca godine Zakon o besplatnoj podjeli dionica. Predviđenom strategijom građani stječu pravo na besplatne dionice, ali im je uskraćeno pravo slobodnog raspolaganja. Ono će biti omogućeno kada bude utvrđena tržišna cijena dionica na burzi. Odgoda prava raspolaganja objašnjena je nastojanjem da se imućnima, osobito najvećim tajkunima, onemogući da od građana pokupuju dionice ispod njihove realne vrijednosti. Dinkić jamči kako će svake godine u razdoblju od 2008. do 2010. godine od privatizacije javnih poduzeća u iduće tri godine biti uloženo najmanje osam milijardi dolara inozemnog kapitala. Toliki priljev inozemnih ulaganja omogućio bi rast BDP-a oko devet posto godišnje, što bi pridonijelo smanjivanju razlike ekonomskog razvoja Srbije sa zemljama koje su prošle kroz proces tranzicije. BDP Srbije sada iznosi svega 43 posto BDP tih zemalja. Na upriličenoj konferenciji za medije Dinkić je najavio kako će u prvom tromjesečju 2008. godine na prodaju biti ponuđena prodaja 51 posto NIS-a. U državnom vlasništvu bi ostalo 34 posto, dok bi 15 posto bilo podijeljeno građanima. To se razlikuje od postojeće koncepcije prema kojoj bi u prvoj fazi bilo prodano 25 posto NIS-a, s time da se kupcu da pravo upravljanja. Dinkić smatra kako je uputnije odmah dobiti veća sredstva kada se kupcu i sa 25 posto vlasništva daje pravo upravljanja. Država bi, bez obzira na manjinski udio, zadržala kontrolu koja se sastoji u tome da novi vlasnik ne može prodati rafinerije, već ih mora modernizirati. Prodaja NIS-a obavila bi se putem aukcije, poput Mobtela i nedavno RK Beograd, jer se ta formula pokazala uspješnom. Kod prodaje Mobtela postignuta je neočekivano visoka cijena od 1,513 milijarde eura, a kod robnih kuća 360 milijuna eura, odnosno 220 milijuna više od početne cijene. Dinkić očekuje više milijardi eura od prodaje NIS-a putem dražbe.