Najveća žrtva tranzicije među gradovima u Srbiji je Kragujevac

Kragujevac se smatra najvećim stradalnikom tranzicije jer je bez posla ostalo na desetke tisuća radnika

Nakon što je vlada usvojila prijedlog ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja o ukidanju kragujevačkog poduzeća Zastava zapošljavanje i obrazovanje (ZZO), osnovanog 2001. godine kako bi se održao socijalni mir nakon što je 9500 radnika, proglašenih tehnološkim viškom, ostalo bez posla, preostali radnici, njih oko 4500, krenuli su u dvosmjernu akciju. Jedni u redovima strpljivo čekaju da se prijave za povlaštenu otpremninu od 250 eura za godinu rada, što ju je vlada ponudila, a drugi su najavili štrajk glađu. Vladina ponuda o povlaštenim otpremninama vrijedila je do 27. kolovoza. Do tog dana prijavila se polovica od ukupnog broja radnika. Nije isključeno da termin bude produljen kako bi se nezadovoljstvo radnika ublažilo. Radnici zaposleni u ZZO gotovo sedam godina primaju plaće bez radnih obveza i dosad im je na ime plaća uplaćeno 100 milijuna eura iz državnog proračuna. U ministarstvu ekonomije su procijenili da postojanje jedinstvenog socijalnog poduzeća predstavlja nepravdu prema ostalim radnicima, žrtvama tranzicije, koji su ostali bez posla i bez nadoknade. Zbog toga ZZO od 1. rujna više neće postojati. U organizaciji sindikata priređen je masovni protest u Kragujevcu, a jedna delegacija provela je cijeli dan ispred vladine zgrade u Beogradu, ali nitko ih nije htio primiti, pa su se neobavljena posla vratili kući. Vlada se nije uplašila ni prijetnje o početku kolektivnog štrajka glađu zakazanog za 27. kolovoza. Za postojanje ZZO nije pokazano ni razumijevanje u široj javnosti jer u zemlji gdje ima oko milijun nezaposlenih ne postoji dovoljna kritična masa koja bi podržala 4500 radnika da dobivaju plaću za nerad. Rezultati povedenih anketa bili su glavni razlog što je naglo povećan broj onih koji su se odlučili za povlaštenu otpremninu. Prema ZZO, kod Kragujevčana je postojala prilična doza odbojnosti jer su se u njemu “zaposlili” ljudi koji nikada nisu radili u mnogobrojnim Zastavinim tvornicama.

Kragujevac se smatra gradom koji je najveći stradalnik tranzicije jer je kao središte propale srpske metalne i automobilske industrije u njemu bez posla ostalo više desetaka tisuća radnika. Zbog toga je taj grad nazvan dolinom gladi jer se socijalni mir održavao uz pomoć simboličnih primanja što su isplaćivana iz državnog proračuna. Stvari su se posljednjih godina počele mijenjati nabolje. Kragujevac je sada, prema broju dinarskih milijunaša, treći grad u Srbiji. Povećano imovinsko stanje stanovnika potvrđuje poslovanje 40 turističkih agencija koje su prodale sve ovoljetne angažmane. Mnogi se pitaju odakle Kragujevčanima tolike zarade kada se industrija, na kojoj se nekada temeljio razvoj njihova grada, nije vratila na zelenu granu. Predviđa se čak da će do kraja godine još oko 10.000 ljudi ostati bez posla. U gradu službeno 25.000 građana ima status nezaposlenih, a četiri tisuće ih prima socijalnu skrb. Ukupni dugovi građana na ime neplaćenih komunalija i drugih obveza procjenjuju se na 25 milijuna eura. Međutim, primjetno je da građani sve više troše. Pojedine trgovačke kuće, poput Metroa i Merkatora, imaju ili grade trgovačke centre. Povećana kupovna moć objašnjava se otvaranjem 12.000 novih radnih mjesta, radom na crno u kojem sudjeluje 10.000 građana te prihodima od rente na ime izdavanja stanova. Kragujevac je sveučilišni grad i u njemu studira 12.000 visokoškolaca, od kojih su sedam tisuća došli iz drugih mjesta, od kojih stanodavci ostvaruju 7,2 milijuna eura godišnje. Zbog vidljivog oporavka porasle su i cijene nekretninama tako da četvorni metar stana u središtu garda iznosi više od tisuću eura.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve