Kod nas vlada ciča zima, ali toplinu i sunce možete pronaći i ne tako daleko od Hrvatske i po cijenama povoljnijim od onih u ljetnoj sezoni.

I liječnici preporučuju stanovnicima kontinentalne Europe koji si to mogu priuštiti da tijekom zimskih mjeseci bar na tjedan dana posjete sunčanije predjele i da upiju više prirodnog svjetla od onog koje je dostupno na 45. paraleli u ovo doba godine. Jer, što južnije idemo, zimski su dani ne samo vedriji, nego i duži. Od Cipra na istočnom Sredozemlju do španjolske Sunčane obale na zapadu, tople zimske destinacije udaljene su od Hrvatske najviše dva i pol sata leta, a da ni u jednom trenutku ne morate napustiti Europu. Na svakoj od ovih lokacija vlada proljetno ozračje, nevelike gužve i prihvatljive cijene smještaja do sredine ožujka. Nešto od stidljivih naznaka proljeća mogu se pronaći u Dubrovniku i Cavtatu, no čak i na krajnjem hrvatskom jugu zimovanje mogu pokvariti obilne kiše.

Baleari
Pet dragulja na Levantu
Balearsko otočje pred istočnom španjolskom obalom popularna je sunčana oaza usred zime. Ovaj arhipelag od pet otoka Mallorca, Menorca, Ibiza, Formentera i Cabrera uživa 300 sunčanih dana godišnje. Na južnim dijelovima otoka zimi ima pet do šest sati sunca dnevno i temperature do dvadesetak stupnjeva. Dok je Ibiza mamac za elitnu klijentelu, a Formentera za boeme, Mallorca je meta srednje struje zimskih tragača za toplinom još od tridesetih prošlog vijeka. Nekad elitna i skupa, Mallorca se od osamdesetih profilirala kao pristupačna obiteljska lokacija. Ljeti je pohod u brdovitu ruralnu unutrašnjost otoka privlačan koliko i boravak kraj mora, no zimi se držite južne obale. Glavni i najveći grad Baleara, Palma s 375.000 stalnih stanovnika, prije pet je godina proglašena mjestom za najugodniji život u Španjolskoj. Stara se jezgra Palme širi od gotičke katedrale preko brojnih ulica s palačama i osebujnim zgradama. Obiđite stari grad pješke i uživajte u malim trgovima, parkovima i barovima s tapas ‘grickalicama’ koji krase ovo mjesto. Najprivlačnije su gradske znamenitosti Palacio Real (Kraljevska palača), zgrada burze, Zamak Belver i spektakularna katedrala La Seu iz 1601., s jednom od najčišćih gotičkih arhitektonskih linija na svijetu. Dok se spuštate ulicom Apuntadors prema najfrekventijoj četvrti, La Lonji, mamit će vas irski i engleski pubovi izmiješani s barovima regionalnog okusa. Mnogi lokali nude svakovrsnu glazbu, od flamenca i domaćeg popa do jazza ili bluesa. La Lonja vrvi gostima do dva ujutro, kad se partijaneri sele zapadno od centra na Paseo Maritimo, obalno šetalište, gdje se zabava nastavlja. U ovoj su zoni kafići i diskoteke otvorene do pet-šest ujutro. Među preporučenim barovima su Crazy Cow za poklonike house glazbe te Made In Brazil za ljubitelje salse.

Costa del Sol
Najsunčanija točka Europe
Nasuprot Balearima nalazi se Costa Blanca (Bijela obala), osobito popularna među britanskim turistima i umirovljenicima. Ovdje je Benidorm s pješčanim plažama i nizom betonskih hotela uzduž ubale, zatim Oliva, stjecište ljubitelja golfa i Alicante, regionalni centar i jedan od najbrže rastućih gradova u Španjolskoj. Svaka čast Balearima i Costa Blanci, no želite li se okupati u toplini usred siječnja, a ne mičući se s europskog kontinenta, najsigurnija je oklada španjolska Costa del Sol (Sunčana obala). Osunčana 320 dana godišnje, obala se proteže 170 km od Granade do vrha Tarife, najjužnije europske točke i načičkana je visokim betonskim hotelima. Ne očajavajte, jer još uvijek možete doživjeti klasična španjolska iskustva, bilo u starom dijelu Marbelle ili u seocima poput Casaresa. Jezgro Coste del Sol je potez od 70 km od Torremolinosa, zapadno od Malage, i Estepone, u smjeru Gibraltara. Najsunčaniji europski kontinentalni grad ipak se ne nalazi na Costi del Sol, već u krajnjem istoku Andaluzije. Almeria, nekadašnji domaćin Mediteranskih igara, ponosi se s fantastičnih 330 suncem obasjanih dana.

Algarve
“Kraj svijeta” ugodan i zimi
Krajnja južna portugalska pokrajina Algarve nekoć je bila ‘’kraj svijeta’’ za Europljane. Algarve, koji zauzima površinu kao desetina Hrvatske, ne spada u Sredozemlje, već u atlantsku regiju, što klimu čini za nijansu vlažnijom i svježijom nego u susjednoj španjolskoj pokrajini Andaluziji. No, Algarve je svejedno ključna turistička destinacija u Portugalu, koju godišnje posjeti 12 milijuna turista. Zimi se dnevna temperatura kreće oko 15 stupnjeva, s čestim skokovima do dvadesetice, no more je vrlo hladno. Igrači golfa obožavaju ovo područje cijele godine, jer je po blagom suncu šetnja po terenu ugodnija no ljeti, kada je toplije od 30 stupnjeva. Ovdje se okupljaju i promatrači ptica, jer se mnoge vrste zaustavljaju u Algarveu da provedu zimovanje. Ako je dobro za ptice sa sjevera, dobro je i za ljude, kažu domaćini, koji se pored turizmom bave ribarstvom, živeći u pospanim malim ribarskim mjestima. Središte regije je Faro, kraj kojeg je i međunarodni aerodrom, a turisti se gomilaju i u Albufeiri, Sagresu, Vilamouri, Alvoru, Praia da Rochi i nizu drugih mjestašca niklih uz obalu.

Malta
Turistički raj na zrncu kopna
Malta je jedna od europskih mini-država, gusto naseljeni otočić površine 320 km2 južno od Sicilije i istočno od Tunisa. Smještena direktno na jugu od Hrvatske, najbliža nam je europska oaza vječnog proljeća. Zimske dnevne temperature kreću se oko 20 stupnjeva, a meteorolozi bilježe pojavu par pahuljica snijega čak jednom u povijesti. Malta vrvi živahnom aktivnošću cijele godine, jer obilje kulturnih znamenitosti u potpunosti nadoknađuje nemogućnost kupanja u zimskim mjesecima. Nema mnogo turističkih središta koja tako uspješno spajaju kulturnu baštinu s temperamentnim noćnim životom. Između ispijanja koktela možete koračati stopama svetog Pavla u katakombama pod Rabatom ili posjetiti mjesto gdje su vitezovi svetog Ivana branili kršćanstvo kod Tvrđave svetog Elma. Prva stepenica za posjetitelje je glavni grad i glavna luka Valletta, no čitav se otok može obići u dan-dva služeći se isključivo mrežom lokalnih autobusa: mirna i opuštena Sliema, meka partijanera St. Julians, Mellieha Bay za šoping-turizam, Buggiba i Qawra…svi su nadohvat ruke od međunarodne zračne luke smještene u unutrašnjosti otoka malo većeg od Hvara.

Kreta
Gdje vječno žive laste
Stanovnici najvećeg grčkog otoka bili su šokirani u veljači 2004. kad je snijeg zakratko prekrio obalna područja. Na vrhovima planina u unutrašnjosti zna se nakupiti sloj od tri metra snijega, ali nečuveno je da se to dogodi na obali. No, brzo je sve bilo zaboravljeno kad je opet zasjalo sunce. Ovo je mjesto gdje bademova stabla cvjetaju u siječnju, anemone se šarene i agrumi rastu u izobilju. Nije čudo da 15% svih zrakoplova u smjeru Grčke slijeće na zračnu luku u Iraklionu. Dok se dnevna temperatura na sjevernoj strani otoka vrti oko 15 stupnjeva, još je toplije na južnoj obali, koja pripada sjevernoafričkom klimatskom pojasu. U južnoj Kreti sazrijevaju datulje, a lastavice se zadržavaju cijele godine, umjesto da sele u Afriku. Ako vam cilj nije kupanje, zima je dovoljno dobro vrijeme za put na Kretu. Dolazite li ovamo zbog kulture i obilaska muzeja, crkava i arheoloških nalazišta, ovo je odlično razdoblje. Zapravo, jedino zimi možete posjetiti minojski dvorac Knosos s Labirintom i Arheološki muzej u Iraklionu, a da se ne morate laktom probijati kroz gužvu. I na nama najbližim otocima u Jonskom moru, poput Krfa i Zakintosa, možete imati sreću naići na lijepo zimsko vrijeme, no ti su otoci prečesto zahvaćeni zimskim kišama da biste imali zajamčen dobar provod.

Cipar
Zima ne stanuje ovdje
Cipar je i dalje podijeljen između većinskog grčkog dijela i sjevernog turskog, koji se odcijepio 1974. uz pomoć intervencije turske vojske. Neovisno o podijeljenosti, napetosti su se smirile i otok prosperira od svoje idealne lokacije na raskrižju kultura i granice između sredozemnog i afričkog klimatskog pojasa. Najveći otok u istočnom Sredozemlju diči se s prosječno 300 sunčanih dana u godini, a Protaras, odmaralište na istočnoj obali, grije se na suncu čak 340 dana najviše u Europi. Prekriven maslinicima, nasadima limuna i naranči i pješčanim plažama, Cipar je otvoren za turiste cijele godine. Posjećenost je tolika da mnogi gradovi zimi održavaju kulturne festivale. Dok u siječnju dnevne temperature uredno dosežu 16 stupnjeva, u veljači i ranom ožujku prelaze i 20 stupnjeva, nakon čega dolazi ljeto. U posezoni možete pronaći smještaj po cijenama za 50% nižima od ljetnih te po ugodnom vremenu obilaziti arheološka nalazišta, pješačiti, planinariti, biciklirati i promatrati ptice. Nikozija je glavni grad, zlatni rudnik kulture i povijesti, čija je jezgra opkoljena venecijanskim zidovima iz 16. stoljeća. No, s obzirom na smještaj usred otoka, Nikozija je zimi blagoslovljena s nešto manje sunca i topline. Još vas ljepše vrijeme čeka u Aja Napi, Paralimniju i Protarasu, na području grada Famaguste na jugoistočnoj obali. Restorani, kafići i suvenirnice osiguravaju živost tijekom svih 12 mjeseci, no zimi je atmosfera znatno mirnija. Larnaka je ljeti magnet za ljubitelje vodenih sportova, no zimi će vas više privući bizantska crkva Svetog Lazara i park s devama u obližnjem Mazotasu. Koraljni zaljev u Paphosu krasna je pješčana plaža, također opremljena rekvizitima za vodene sportove, a obližnji zaljev Lara utočište je kornjača, do kojeg se najlakše dolazi brodom iz Paphosa.

Amalfijska obala

Podno dramatičnih klisura
Ako vam je cilj Italija, Amalfijska je obala na jugozapadu “čizme” magnetski privlačna i u zimskim mjesecima. Posezona traje od kraja listopada do početka travnja, s izuzetom Božića i Uskrsa. Dnevne temperature dosežu 18 stupnjeva, ali turisti se moraju pripremiti i na poneki kišni dan. Amalfijska je obala zbog ljepote i jedinstvenosti krajolika proglašena UNESCO-vom zaštićenom svjetskom baštinom. Ovo je kraj obilježen nesvakidašnjim spojem mora i planine, ribara i poljodjelnika. Grube planine Lattari uzdižu se iznad obale i strmoglavo poniru u more, stvarajući dramatične klance i litice, skrovite pećine, ljupke drage, duboke zaljeve i male šljunčane plaže. Prirodni su elementi ovdje stvorili očaravajući i zavodnički krajolik, za koji povjesničari drže da je poslužio Homeru kao predložak za Zemlju Sirena u Odiseji. Kuće, obojane toplim pastelnim tonovima, prate prirodne padine planina Lattari, naslanjajući se jedna o drugu. S terasa okruženih kamenim zidovima širi se prodoran miris limunika i vinograda, koji izmiješani sa slanim zrakom pružaju jedinstveno osjetilno iskustvo.

Poslije Nove godine popusti
Posjetite li Amalfijsku obalu zimi, popnite se na vrh katedrale u Amalfiju, razgledajte vile u Ravellu ili kupite keramiku u Vietri sul Mareu mnogi dućani u obalnim mjestima imaju rasprodaju od sredine siječnja do sredine veljače. Ili, pođite na jednodnevne izlete do Napulja, Pompeja, Vezuva i otok Capri. Nakon Nove godine cijene u hotelima poput Olimpica kraj Salerna i Ville Felice u Amalfiju niže su od ljetnih za 45% do 60%.