Na hrvatskoj sceni postoje već 14 godina i pomažu u očuvanju kulturne baštine; svakoj temi i zajednici pristupaju s jednakim žarom i posvećenošću, a svoj rad opisuju kao intimno putovanje u upoznavanju slojeva i raznolikosti kulturnog identiteta Hrvatske i Europe. Riječ je o Muzama; zaštitnicama i promicateljicama umjetnosti i znanosti koje je 2005. utemeljila Dragana Lucija Ratković Aydemir, povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti s europskom diplomom iz kulturnog menadžmenta. Nakon desetogodišnjeg rada u Ministarstvu kulture odlučila je osnovati vlastitu tvrtku. Na početku je bila jedina zaposlena, a danas tvrtka broji šest žena, a one su muzeologinje, interpretatorice baštine i menadžerice u kulturi i turizmu Ivana Jagić Boljat, Mirna Draženović, Iva Klarić Vujović i Mateja Kuka, te voditeljica ureda Anita Dapčević.­

“U meni se javilo unutarnje nezadovoljstvo. Imala sam osjećaj da rad na baštini nije dovoljno od koristi lokalnim zajednicama koje su joj primarni baštinici; da nisu povezane sa svojim nasljeđem i da o njoj često malo znaju. S vremenom sam se specijalizirala za sakralne inventare, sudjelovala u koncipiranju i produkciji sakralnih zbirki i muzeja u Istri, Svetvinčentu, Taru, Rovinju, te shvatila da će upravo komunikacija i interpretacija baštine biti pravi smjer za nastavak mog profesionalnog razvoja i poticaj za ulazak u izazovne poduzetničke vode”, priča nam Ratković Aydemir.

Ideja za pokretanje Muza proizašla je iz kreativnog odgovora na nezadovoljstvo, a konkretan poticaj došao je iz Rovinja 2005. Autorski je surađivala u osnivanju muzeja zajednice – Ekomuzeja batana/Ecomuseo Batana. Kada je stalna izložba Kuća o batani/Casa della batana o maloj barci batani, simbolu Rovinjana, bila otvorena za javnost, Grad Rovinj želio je nastaviti suradnju u daljnjem razvoju projekta. Preporuka je bila da bi bilo puno jednostavnije raditi s tvrtkom nego s osobom, i to je, kaže, bio okidač. “Ova prva suradnja urodila je i sjajnim rezultatima, a posebno smo ponosne što je ovaj rovinjski projekt, uz osmogodišnje vodstvo Muza, 2016. uvršten na prestižnu UNESCO listu uspješnih primjera iz prakse u području očuvanja nematerijalne baštine svijeta”, ističe. Rad tima temelji se na povezivanju znanja iz područja interpretacije kulturne i prirodne baštine, zaštite kulturnih dobara i muzeologije, kulturnih politika i kulturnog turizma s vještinama kulturnog i baštinskog menadžmenta. Nude usluge strateškog i interpretacijskog planiranja i izrade cjelovite dokumentacije uređenja interpretacijskih centara, muzeja, kulturnih i tematskih ruta, parkovnih atrakcija i tematskih igrališta. Upravljaju procesima stvaranja identiteta destinacija i mikrodestinacija temeljenih na kulturnoj i prirodnoj baštini.

Njihov pristup interpretaciji kulturne i prirodne baštine počiva na timskom radu i poštivanju stručnih i često vrlo raznolikih kompetencija. Uključuje, objašnjava Ratković Aydemir, umjetničke i znanstvene discipline koji kod krajnjih korisnika – posjetitelja i lokalne zajednice – potiču učenje i interes za kulturnu i prirodnu baštinu mjesta koje posjećuju ili u njemu žive. Zato za svaki projekt, ovisno o temi, okupljaju svoj širi tim koji čine stručnjaci i specijalisti poput konzervatora, arhitekata, dizajnera, IT stručnjaka, fotografa, ilustratora, stručnjaka iz različitih područja komunikacija, pisaca, prevoditelja, povjesničara, biologa, etnologa i antropologa.

“U radnim procesima djelujemo kao medijatorice između složenih timova i lokalnih zajednica. I upravo se u ovom dijelu rado poistovjećujemo s drevnim muzama koje su bile zaštitnice i promicateljice umjetnosti i znanosti; nadahnjivale su one koji stvaraju i koje u stvorenom uživaju”, ističe naša sugovornica. U novoj godini odlučile su se za preseljenje u veći ured u istom prostoru u Zagrebu radi dodatnog kreativnog poticaja i prostora za profesionalni rast na dobrobit klijenata i cjelokupne zajednice.

Njihovi klijenti su raznoliki; od lokalnih zajednica, gradova ili općina pa do županija, razvojnih agencija, ponekad i turističkih zajednica ili crkvenih upravnih jedinica, ali i iz više razine upravljanja, poput ministarstava. Sve je više potreba za njihovim uslugama od kako su se otvorili brojni izvori financiranja iz EU jer su, ističe Ratković Aydemir, kulturna i baštinska raznolikost kamen temeljac europske zajednice.

“Smatramo da je važno svoju menadžersku poziciju i projekte u baštinskom sektoru sagledati imajući u vidu europsku i svjetsku dimenziju. Važno je osvijestiti i razumjeti povezanost svih građana Europe koji dijele i razmjenjuju kulturne i baštinske identitete oblikujući mozaik europske kulturne raznolikosti i posebnosti”, napominje direktorica Muza.

kreativne inovativne interpretacije

Do danas potpisuju više od 60 projekata od kojih su mnogi realizirani ili će biti u skorije vrijeme. Trenutačno sudjeluju u svom prvom europskom projektu u kojemu su partnerice; Interreg Slovenija-Hrvatska KRASn’KRŠ bavi se očuvanjem i valorizacijom bogate prirodne i kulturne baštine vezane uz krške krajolike Slovenije i Hrvatske. Kao suradnice i autorice sudjeluju u projektu Kulturna ruta bećarca i gange, financiranog iz programa Interreg IPA prekogranična suradnja Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora, koji za cilj ima očuvanje nematerijalne kulturne baštine bećarca i gange na kojima će se temeljiti kulturno-turistička ponuda Pleternice i Tomislavgrada te biti popraćena jedinstvenom turističkom infrastrukturom koja će joj osigurati održivost.

“Ne radi se samo o neopipljivom bogatstvu već je ono itekako materijalno. U proteklim godinama u BDP-a Unije kultura sudjeluje s 4,2%, godišnji prihod je 535,9 milijardi eura, na sektor je vezano više od sedam milijuna europskih radnih mjesta, i to najviše u malom poduzetništvu”, objašnjava. Za svoj rad primile su i brojne pohvale i nagrade. Od strukovnih priznanja izdvajaju izložbu Centra za posjetitelje Ivanina kuća bajke u Ogulinu, prvi i još uvijek jedini dječji muzej u Hrvatskoj, koju je Hrvatsko muzejsko vijeće proglasilo najboljom u 2013. u Hrvatskoj, a 2015. nominirana je za Europsku muzejsku nagradu (EMYA). Ističe da bi se izložbe trebale prilagođavati djeci jer se u djetinjstvu razvija osjećaj za baštinu zavičaja i formira osjećaj identiteta i pripadnosti. Interpretaciji baštine treba, kaže, pristupiti planski, čega u Hrvatskoj u svim područjima i na svim razinama nedostaje.

“To je strateški proces u kojem je ključno sudjelovanje predstavnika lokalne zajednice i zainteresiranih grupa. Mi kao struka usmjeravamo, upravljamo i kreativno interpretiramo baštinu i baštinski identitet, ali ga mi ne možemo živjeti. Očuvanje identiteta uvijek je u rukama ljudi iz lokalnih zajednica; to je temelj očuvanja duha mjesta. Zato je jedno od najučinkovitijih sredstava povezivanja posjetitelja s destinacijom osobna interpretacija, neposredno iskustvo prenošenja baštinskih priča u iskustva i vrijednosti lokalnih ljudi”, napominje.

Pritom je, kaže direktorica Muza, važna uloga čelnih ljudi u zajednicama koji će svojim primjerom u upravljanju gradovima i općinama pokazati i nedvosmisleno svjedočiti važnost pozicije kulture i baštine u vizijama razvoja zajednica.

“Razvoj kompetencija i osvještavanje značaja interpretacije baštine važan je zadatak kojem treba pristupiti kroz umrežavanje i dijeljenje iskustava. Strukovne organizacije su nepresušan izvor inspiracije, učenja i motiviranja, ali i prilika za druženje i prijateljstva”, objašnjava nam direktorica Muza koje sudjeluju u radu dviju takvih organizacija: Interpret Europe i Interpretirajmo Hrvatsku, a sve zainteresirane pozivaju da im se pridruže. Ljudi, kaže, najčešće žele biti uključeni u kulturni razvoj i interpretaciju baštine u svojim sredinama, samo imaju malo ili uopće nemaju iskustva sudjelovanja u takvim procesima.

“Zato takvi procesi dugo traju jer se ljudi trebaju osnažiti i povjerovati da je njihov glas važan. Važan je i kulturni menadžment koji postoji gotovo koliko i institucionalna kulturna infrastruktura, no kao gospodarska djelatnost u privatnom sektoru – tu je Hrvatska tek u povojima”, ističe. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj Hrvatskoj je kroz integrirane razvojne programe temeljene na obnovi i revitalizaciji kulturne baštine dodijeljeno 903 milijuna kuna.

“EU sredstva su za ulaganja u kulturna dobra i razvoj dodatnih turističkih, ali i ostalih sadržaja, u skladu s održivim razvojem lokalnih sredina. Poziv za obnovu kulturne baštine jedan je od najuspješnijih u okviru financijskog razdoblja 2014.-2020. godine”, navodi Ratković Aydemir i dodaje da je danas izazov kako zaista oblikovati i provesti kvalitetan i održiv projekt. Oko 400 milijuna kuna iz EU fonda namijenjena su, pak, održivu korištenju prirodne baštine s ciljem doprinosa održivom društveno-gospodarskom razvoju na lokalnoj/regionalnoj razini.

priče koje čekaju pokucati na vrata

“Uvijek preporučujemo našim sugovornicima da je ključno imati vrhunsku projektnu ideju, temeljito ju, stručno i kreativno razraditi u projektnoj dokumentaciji, a onda se tek javljati na natječaje. Tako je cijela stvar postavljena na zdravim temeljima; izbjegnuta je prijava projekta s nespremnom vizijom i isključena mogućnost stvaranja neodrživih projekata za koje će vrlo teško pravdati uložena sredstva”, napominje.

Neke od baštinskih tema s kojima su se dosad bavile su: od Ivane Brlić Mažuranić i književnog žanra bajke u Ogulinu preko Antuna Gustava Matoša i njegove rodne kuće u Tovarniku do velikana Ivana Meštrovića i Meštrovićeva znaka u svijetu (Muzeji Ivana Meštrovića) i Bana Josipa Jelačića i njegovih Novih dvora (Zaprešić); od Fausta Vrančića preko Slavoljuba Penkale, Ružičke, Preloga i Mohorovičića do Tesle i Boškovića (Tehnički muzej Nikola Tesla Zagreb). Od brodice batane i nematerijalne maritimne baštine – Rovinj – i gajete falkuše i njene ribarske baštine (Komiža) do nematerijalne baštine tradicijskih napjeva gange i bećarca s liste UNESCO-a i drevne istarske maslinarske tradicije (Tar-Vabrig). “Što se prirodne baštine tiče, našu su interpretaciju doživjeli fenomeni europske mreže zaštićenih područja NATURA 2000 u inovativnim interpretacijskim centrima nacionalnih i parkova prirode: od Kopačkog rita, Medvednice, preko Risnjaka, Velebita i Učke, do Brijuna, Telašćice i Kornata (Ministarstvo zaštite okoliša i energetike)”, navodi direktorica.

Zahvalne su svim nositeljima i suradnicima prvih projekata Muza koji su pružili priliku da pokažu svoje sposobnosti i stvore kulturno-turističke atrakcije i proizvode koji će imati odjeka i izvan Hrvatske. “To su Ekomuzej batana u Rovinju te Ogulin s Ivaninom kućom bajke. Uvijek volimo naglasiti da je za uspjeh baštinskog projekta podijeljena odgovornost njegovog uspjeha: 50% uspjeha čine autori i kreativni tim, a 50% oni koji njime dalje upravljaju. Oba ova projekta su plod dugogodišnje suradnje, što samo potvrđuje da je za razvoj baštinskih atrakcija važno osigurati kontinuitet – autorski i upravljački – slijediti zacrtanu viziju i provoditi aktivnosti koje vode prema postavljenim ciljevima. U novu poslovnu godinu ulazimo s velikim entuzijazmom i veseljem jer znamo da brojne priče hrvatske kulturne i prirodne baštine jedva čekaju zakucati na naša vrata”, zaključuje direktorica Muza Dragana Lucija Ratković Aydemir.