Muze znaju baštini ‘udahnuti’ magnetizam koji generira prihode

Tvrtku za savjetovanje i upravljanje u kulturi i turizmu čine Iva Dragana Lucija Ratković Aydemir, Iva Klarić Vujović, Anita Dabčevič, Mirna Draženović, Ivana Jagić Boljat i Mateja Kuka LUKA STANZL/PIXSELL Tvrtku za savjetovanje i upravljanje u kulturi i turizmu čine Iva Dragana Lucija Ratković Aydemir, Iva Klarić Vujović, Anita Dabčevič, Mirna Draženović, Ivana Jagić Boljat i Mateja Kuka LUKA STANZL/PIXSELL

Zagrebačke ekspertice osmišljavaju projekte oživljavanja kulturnih i prirodnih znamenitosti.

Na hrvatskoj sceni postoje već 14 godina i pomažu u očuvanju kulturne baštine; svakoj temi i zajednici pristupaju s jednakim žarom i posvećenošću, a svoj rad opisuju kao intimno putovanje u upoznavanju slojeva i raznolikosti kulturnog identiteta Hrvatske i Europe. Riječ je o Muzama; zaštitnicama i promicateljicama umjetnosti i znanosti koje je 2005. utemeljila Dragana Lucija Ratković Aydemir, povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti s europskom diplomom iz kulturnog menadžmenta. Nakon desetogodišnjeg rada u Ministarstvu kulture odlučila je osnovati vlastitu tvrtku. Na početku je bila jedina zaposlena, a danas tvrtka broji šest žena, a one su muzeologinje, interpretatorice baštine i menadžerice u kulturi i turizmu Ivana Jagić Boljat, Mirna Draženović, Iva Klarić Vujović i Mateja Kuka, te voditeljica ureda Anita Dapčević.­

“U meni se javilo unutarnje nezadovoljstvo. Imala sam osjećaj da rad na baštini nije dovoljno od koristi lokalnim zajednicama koje su joj primarni baštinici; da nisu povezane sa svojim nasljeđem i da o njoj često malo znaju. S vremenom sam se specijalizirala za sakralne inventare, sudjelovala u koncipiranju i produkciji sakralnih zbirki i muzeja u Istri, Svetvinčentu, Taru, Rovinju, te shvatila da će upravo komunikacija i interpretacija baštine biti pravi smjer za nastavak mog profesionalnog razvoja i poticaj za ulazak u izazovne poduzetničke vode”, priča nam Ratković Aydemir.

Ideja za pokretanje Muza proizašla je iz kreativnog odgovora na nezadovoljstvo, a konkretan poticaj došao je iz Rovinja 2005. Autorski je surađivala u osnivanju muzeja zajednice – Ekomuzeja batana/Ecomuseo Batana. Kada je stalna izložba Kuća o batani/Casa della batana o maloj barci batani, simbolu Rovinjana, bila otvorena za javnost, Grad Rovinj želio je nastaviti suradnju u daljnjem razvoju projekta. Preporuka je bila da bi bilo puno jednostavnije raditi s tvrtkom nego s osobom, i to je, kaže, bio okidač. “Ova prva suradnja urodila je i sjajnim rezultatima, a posebno smo ponosne što je ovaj rovinjski projekt, uz osmogodišnje vodstvo Muza, 2016. uvršten na prestižnu UNESCO listu uspješnih primjera iz prakse u području očuvanja nematerijalne baštine svijeta”, ističe. Rad tima temelji se na povezivanju znanja iz područja interpretacije kulturne i prirodne baštine, zaštite kulturnih dobara i muzeologije, kulturnih politika i kulturnog turizma s vještinama kulturnog i baštinskog menadžmenta. Nude usluge strateškog i interpretacijskog planiranja i izrade cjelovite dokumentacije uređenja interpretacijskih centara, muzeja, kulturnih i tematskih ruta, parkovnih atrakcija i tematskih igrališta. Upravljaju procesima stvaranja identiteta destinacija i mikrodestinacija temeljenih na kulturnoj i prirodnoj baštini.

Njihov pristup interpretaciji kulturne i prirodne baštine počiva na timskom radu i poštivanju stručnih i često vrlo raznolikih kompetencija. Uključuje, objašnjava Ratković Aydemir, umjetničke i znanstvene discipline koji kod krajnjih korisnika – posjetitelja i lokalne zajednice – potiču učenje i interes za kulturnu i prirodnu baštinu mjesta koje posjećuju ili u njemu žive. Zato za svaki projekt, ovisno o temi, okupljaju svoj širi tim koji čine stručnjaci i specijalisti poput konzervatora, arhitekata, dizajnera, IT stručnjaka, fotografa, ilustratora, stručnjaka iz različitih područja komunikacija, pisaca, prevoditelja, povjesničara, biologa, etnologa i antropologa.

“U radnim procesima djelujemo kao medijatorice između složenih timova i lokalnih zajednica. I upravo se u ovom dijelu rado poistovjećujemo s drevnim muzama koje su bile zaštitnice i promicateljice umjetnosti i znanosti; nadahnjivale su one koji stvaraju i koje u stvorenom uživaju”, ističe naša sugovornica. U novoj godini odlučile su se za preseljenje u veći ured u istom prostoru u Zagrebu radi dodatnog kreativnog poticaja i prostora za profesionalni rast na dobrobit klijenata i cjelokupne zajednice.

Njihovi klijenti su raznoliki; od lokalnih zajednica, gradova ili općina pa do županija, razvojnih agencija, ponekad i turističkih zajednica ili crkvenih upravnih jedinica, ali i iz više razine upravljanja, poput ministarstava. Sve je više potreba za njihovim uslugama od kako su se otvorili brojni izvori financiranja iz EU jer su, ističe Ratković Aydemir, kulturna i baštinska raznolikost kamen temeljac europske zajednice.

“Smatramo da je važno svoju menadžersku poziciju i projekte u baštinskom sektoru sagledati imajući u vidu europsku i svjetsku dimenziju. Važno je osvijestiti i razumjeti povezanost svih građana Europe koji dijele i razmjenjuju kulturne i baštinske identitete oblikujući mozaik europske kulturne raznolikosti i posebnosti”, napominje direktorica Muza.

kreativne inovativne interpretacije

Do danas potpisuju više od 60 projekata od kojih su mnogi realizirani ili će biti u skorije vrijeme. Trenutačno sudjeluju u svom prvom europskom projektu u kojemu su partnerice; Interreg Slovenija-Hrvatska KRASn’KRŠ bavi se očuvanjem i valorizacijom bogate prirodne i kulturne baštine vezane uz krške krajolike Slovenije i Hrvatske. Kao suradnice i autorice sudjeluju u projektu Kulturna ruta bećarca i gange, financiranog iz programa Interreg IPA prekogranična suradnja Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora, koji za cilj ima očuvanje nematerijalne kulturne baštine bećarca i gange na kojima će se temeljiti kulturno-turistička ponuda Pleternice i Tomislavgrada te biti popraćena jedinstvenom turističkom infrastrukturom koja će joj osigurati održivost.

“Ne radi se samo o neopipljivom bogatstvu već je ono itekako materijalno. U proteklim godinama u BDP-a Unije kultura sudjeluje s 4,2%, godišnji prihod je 535,9 milijardi eura, na sektor je vezano više od sedam milijuna europskih radnih mjesta, i to najviše u malom poduzetništvu”, objašnjava. Za svoj rad primile su i brojne pohvale i nagrade. Od strukovnih priznanja izdvajaju izložbu Centra za posjetitelje Ivanina kuća bajke u Ogulinu, prvi i još uvijek jedini dječji muzej u Hrvatskoj, koju je Hrvatsko muzejsko vijeće proglasilo najboljom u 2013. u Hrvatskoj, a 2015. nominirana je za Europsku muzejsku nagradu (EMYA). Ističe da bi se izložbe trebale prilagođavati djeci jer se u djetinjstvu razvija osjećaj za baštinu zavičaja i formira osjećaj identiteta i pripadnosti. Interpretaciji baštine treba, kaže, pristupiti planski, čega u Hrvatskoj u svim područjima i na svim razinama nedostaje.

“To je strateški proces u kojem je ključno sudjelovanje predstavnika lokalne zajednice i zainteresiranih grupa. Mi kao struka usmjeravamo, upravljamo i kreativno interpretiramo baštinu i baštinski identitet, ali ga mi ne možemo živjeti. Očuvanje identiteta uvijek je u rukama ljudi iz lokalnih zajednica; to je temelj očuvanja duha mjesta. Zato je jedno od najučinkovitijih sredstava povezivanja posjetitelja s destinacijom osobna interpretacija, neposredno iskustvo prenošenja baštinskih priča u iskustva i vrijednosti lokalnih ljudi”, napominje.

Pritom je, kaže direktorica Muza, važna uloga čelnih ljudi u zajednicama koji će svojim primjerom u upravljanju gradovima i općinama pokazati i nedvosmisleno svjedočiti važnost pozicije kulture i baštine u vizijama razvoja zajednica.

“Razvoj kompetencija i osvještavanje značaja interpretacije baštine važan je zadatak kojem treba pristupiti kroz umrežavanje i dijeljenje iskustava. Strukovne organizacije su nepresušan izvor inspiracije, učenja i motiviranja, ali i prilika za druženje i prijateljstva”, objašnjava nam direktorica Muza koje sudjeluju u radu dviju takvih organizacija: Interpret Europe i Interpretirajmo Hrvatsku, a sve zainteresirane pozivaju da im se pridruže. Ljudi, kaže, najčešće žele biti uključeni u kulturni razvoj i interpretaciju baštine u svojim sredinama, samo imaju malo ili uopće nemaju iskustva sudjelovanja u takvim procesima.

 

60 projekata

dosad su potpisale muze, mnogi su dobivali i europske nagrade

“Zato takvi procesi dugo traju jer se ljudi trebaju osnažiti i povjerovati da je njihov glas važan. Važan je i kulturni menadžment koji postoji gotovo koliko i institucionalna kulturna infrastruktura, no kao gospodarska djelatnost u privatnom sektoru – tu je Hrvatska tek u povojima”, ističe. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj Hrvatskoj je kroz integrirane razvojne programe temeljene na obnovi i revitalizaciji kulturne baštine dodijeljeno 903 milijuna kuna.

“EU sredstva su za ulaganja u kulturna dobra i razvoj dodatnih turističkih, ali i ostalih sadržaja, u skladu s održivim razvojem lokalnih sredina. Poziv za obnovu kulturne baštine jedan je od najuspješnijih u okviru financijskog razdoblja 2014.-2020. godine”, navodi Ratković Aydemir i dodaje da je danas izazov kako zaista oblikovati i provesti kvalitetan i održiv projekt. Oko 400 milijuna kuna iz EU fonda namijenjena su, pak, održivu korištenju prirodne baštine s ciljem doprinosa održivom društveno-gospodarskom razvoju na lokalnoj/regionalnoj razini.

priče koje čekaju pokucati na vrata

“Uvijek preporučujemo našim sugovornicima da je ključno imati vrhunsku projektnu ideju, temeljito ju, stručno i kreativno razraditi u projektnoj dokumentaciji, a onda se tek javljati na natječaje. Tako je cijela stvar postavljena na zdravim temeljima; izbjegnuta je prijava projekta s nespremnom vizijom i isključena mogućnost stvaranja neodrživih projekata za koje će vrlo teško pravdati uložena sredstva”, napominje.

Neke od baštinskih tema s kojima su se dosad bavile su: od Ivane Brlić Mažuranić i književnog žanra bajke u Ogulinu preko Antuna Gustava Matoša i njegove rodne kuće u Tovarniku do velikana Ivana Meštrovića i Meštrovićeva znaka u svijetu (Muzeji Ivana Meštrovića) i Bana Josipa Jelačića i njegovih Novih dvora (Zaprešić); od Fausta Vrančića preko Slavoljuba Penkale, Ružičke, Preloga i Mohorovičića do Tesle i Boškovića (Tehnički muzej Nikola Tesla Zagreb). Od brodice batane i nematerijalne maritimne baštine – Rovinj – i gajete falkuše i njene ribarske baštine (Komiža) do nematerijalne baštine tradicijskih napjeva gange i bećarca s liste UNESCO-a i drevne istarske maslinarske tradicije (Tar-Vabrig). “Što se prirodne baštine tiče, našu su interpretaciju doživjeli fenomeni europske mreže zaštićenih područja NATURA 2000 u inovativnim interpretacijskim centrima nacionalnih i parkova prirode: od Kopačkog rita, Medvednice, preko Risnjaka, Velebita i Učke, do Brijuna, Telašćice i Kornata (Ministarstvo zaštite okoliša i energetike)”, navodi direktorica.

Zahvalne su svim nositeljima i suradnicima prvih projekata Muza koji su pružili priliku da pokažu svoje sposobnosti i stvore kulturno-turističke atrakcije i proizvode koji će imati odjeka i izvan Hrvatske. “To su Ekomuzej batana u Rovinju te Ogulin s Ivaninom kućom bajke. Uvijek volimo naglasiti da je za uspjeh baštinskog projekta podijeljena odgovornost njegovog uspjeha: 50% uspjeha čine autori i kreativni tim, a 50% oni koji njime dalje upravljaju. Oba ova projekta su plod dugogodišnje suradnje, što samo potvrđuje da je za razvoj baštinskih atrakcija važno osigurati kontinuitet – autorski i upravljački – slijediti zacrtanu viziju i provoditi aktivnosti koje vode prema postavljenim ciljevima. U novu poslovnu godinu ulazimo s velikim entuzijazmom i veseljem jer znamo da brojne priče hrvatske kulturne i prirodne baštine jedva čekaju zakucati na naša vrata”, zaključuje direktorica Muza Dragana Lucija Ratković Aydemir.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve