Mreža autocesta ispletena do pola: Kako skupiti još 19,5 milijardi kuna

AFTER 5 23.12.2005. 6:00 Dalibor Klobučar

Na pitanje o financiranju čak šest novih dionica do 2008. u hrvatskoj Vladi još traže odgovor

Novu 2006. godinu Hrvatska dočekuje s 840 kilometara izgrađenih autocesta i 196 kilometara dovršenih poluautocesta. S obzirom da je 2000. godine raspolagala s 393 kilometra autocesta i 136 kilometra poluautocesta to je i te kako znatan pomak u kojemu je prekretnicu odigralo ovogodišnje spajanje 380 kilometara autoceste Zagreb-Split. Ipak, po procjenama stručnjaka, prošli smo tek malo više od polovice puta čiji je krajnji cilj da Hrvatska raspolaže s ukupno 1501 kilometrom autocesta, što bi trebalo zadovoljavati potrebe nacije do 2030. godine. Ostalo je za izgraditi koridor Vc od Belog Manastira preko Osijeka do granice BiH, te na jugu, od granice BiH do luke Ploče, dužine 107 kilometara. Treba dovršiti 96 kilometara dugu dionicu Dugopolje-Ploče, 92 kilometra dugu autocestu Rijeka-Žuta Lokva, 30 kilometarsku dionicu od Županje do Lipovca i 45 kilometara dugu autocestu Zagreb-Sisak. Do potpunog dovršenja mreže autocesta treba proširiti i postojeću mrežu poluautocesta (144 km Istarski ipsilon, 55 km Rijeka-Zagreb i 7 km Zagreb-Macelj), izgraditi preostali dio autoceste od Ploča do Dubrovnika dužine 65 kilometara, te dovršiti 19 kilometara dugu dionicu Krapina-Macelj.

Veliko ulaganje
Po aktualnom programu građenja do 2008. u izgradnju cesta uložit će se 19,5 milijardi kuna. Već je započet posao na 96 kilometara dugoj trasi od Splita do Ploča. Građevinski su strojevi zauzeli i 55 kilometara dugu autocestu na koridoru Vc na dionici Sredanci-Đakovo-Osijek, dok će se u veljači napasti prvih 28 kilometara trase od Zagreba prema Sisku, odnosno na dionici do Lekenika. Gradi se i autocesta dužine 30 kilometara od Lipovca do Županje, gdje će biti spojena prometnica od graničnog prijelaza na Bajakovu krajem 2006. Tome treba dodati koncesijsku dionicu Zagreb-Macelj, potez na Istarskom ispilonu od Vodnjana do Pulskog aerodroma koji će biti dovršen prije iduće turističke sezone te gradnju punog profila na 55 kilometra autoceste Rijeka-Zagreb. Sve navedeno treba biti u prometu najkasnije do 2008., a nakon toga ostat će gradnja dionice od Ploča do Dubrovnika, od Osijeka do madžarske granice, od Sredanaca do bosanske granice te završiti autocestu Zagreb-Sisak od Lekenika do Siska. Autocesta Rijeka-Žuta Lokva u fazi je pripreme projekta, prikupljanja kompletne dokumentacije i otkupa zemljišta kako bi gradnja započela također 2008. Kako pojašnjava predsjednik uprave Hrvatskih autocesta Mario Crnjak, riječki se čvor dugoročno planira zaokružiti i gradnjom tzv. druge riječke zaobilaznice od Permana do Grobnika, odakle bi se autocesta odvojila prema Žutoj Lokvi. Do 2008. godine tek će se pripremiti idejna rješenja i studije zaštite okoliša, a početak gradnje nije definiran. “Realizacijom svih navedenih projekata stat ćemo na famoznom 1501 kilometru autocesta, što će zaista biti dovoljno do 2030. godine, izuzev gradnji zaobilaznica gradova koje bi bile u profilu autocesta i koje bi se također trebale graditi”, ocjenjuje Crnjak. Ipak, nekima se čini da se vlada u cestogradnji malo - zaletjela. Mnogi naime smatraju da su najviši dužnosnici Sabora i Vlade pri rujanskom otvaranju radova na hrvatskom dijelu koridora Vc u Donjim Andrijevcima zapravo naciji - bacili pijesak u oči. Jer, gradnja same autoceste A5 od Svilaja do Belog Manastira neće započeti još najmanje tri mjeseca. Kad je predsjednik Sabora Vladimir Šeks formalno označio početak radova na tom - za Slavoniju i Baranju veoma značajnom cestovnom pravcu, još nije bio raspisan natječaj za izvođače radova ni na prvoj dionici autoceste vrijedne gotovo tri milijarde kuna!? U to je vrijeme samo ugovoren posao na nadvožnjaku preko željezničke pruge Zagreb-Vinkovci. Taj je posao HAC izravno dogovorio s tvornicom Đuro Đaković Montaža, što je imao pravo prema odredbama Zakona o javnoj nabavi. U HAC-u su tvrdili kako je izravnom pogodbom s Đakovićem osigurana jeftinija proizvodnja i stručna montaža složenog građevinskog objekta. Na gradnju ostalih objekata i same trase autoceste još će se pričekati. Prvi je sastanak potencijalnih izvođača radova na hrvatskom dijelu koridora Vc održan tek 25. studenog u Osijeku. Šeks i Kalmeta pregovarali su sa slavonskim građevinskim poduzećima i

Natječaji kasne
Dionica od Osijeka do spajanja na autocestu Zagreb-Lipovac u duljini od 55 kilometara možda i bude gotova u predviđenom roku, ne bude li nakon ovih prvobitnih kašnjenja dodatnih problema i bude li dosta novca s obzirom da se trenutno gradi na čak pet pravaca (Županja-Lipovac, Krapina-Macelj, Split-Ploče, puni profil Zagreb-Rijeka, a uskoro počinju i radovi na autocesti Zagreb-Sisak). Za sada je neizvjesno kada će doći do gradnje dionica od Osijeka do Belog Manastira pa do madžarske granice i od Sredanaca do granice s BiH. To je ostavljeno nedefinirano (službena verzija radit će se poslije 2008.), navodno dok se ne vidi kada će Sarajevo početi gradnju svog dijela koridora koji će povezati Budimpeštu i luku Ploče. Uglavnom, u hrvatskoj Vladi drže da je početkom gradnje jednog nadvožnjaka počela gradnja autoceste Beli Manastir-Svilaj. Također drže da je autocesta Zagreb-Split službeno dovršena iako probijanje druge cijevi u tunelu Sveti Rok nije planirano ni do 2008. godine. A na pitanje kako do te famozne godine uopće misle financirati gradnju čak šest dionica u Hrvatskoj, ni oni sami još uvijek nemaju odgovor.



U 2006. u prometu 30 novih kilometara

Za 2006. se planira novih 30 kilometara autocesta, u 2007. 68 kilometara, a najviše,111 kilometara autocesta, predviđeno je za 2008. godinu. Autocesta Split-Šestanovac-Ploče, dužine 96 kilometara, trebala bi biti dovršena 2008., a u promet bi se godinu ranije pustila dionica Dugopolje-Šestanovac. Do 2008. na autocesti Zagreb-Sisak planira se izgraditi dionica samo do Lekenika. Do kraja 2006. na autocesti Zagreb-Goričan planiran je završetak dionice od Goričana do madžarske granice, s novim graničnim mostom, a na autocesti Zagreb-Lipovac puštanje u promet 29 kilometara dionice Županja-Lipovac. Tvrtka Bina Istra planira do 2008. uložiti 693 millijuna kuna u građenje i održavanje Istarskog ipsilona, a do travnja 2006. pustiti u promet preostalih 13 kilometara na dionici Vodnjan-Pula. Na autocesti Zagreb-Macelj do 2007. planira se izgraditi 19,4 kilometra dionice Krapina-Macelj. Na autocesti Rijeka-Zagreb do 2008. godine u puni profil autoceste dogradit će se oko 40 kilometara od Stare Sušice do Rijeke, kao i sadašnja poluautocesta u puni profil autoceste na dionici od Bosiljeva do Vrbovskog, duljine oko 15 kilometara.

  1. Ključne riječi
  2. Hrvatska građevinarska građevinska graditeljska industrija
  3. cestogradnja u RH

Samo registrirani korisnici mogu komentirati

Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje!

Prijavi se ovdje!

Povratak na vrh