U pekarskoj inustriji BiH nerijetko se kruh pravi od najjeftinijeg brašna tip T-710 pa se u njega dodaju manje količine raženog, kukuruznog ili graham brašna. Onda se takav kruh prodaje na policama trgovina s neispravnom deklaracijom skuplje vrste kruha. Često je i različito “potamnjivanje” brašna dopuštenim i nedopuštenim dodatcima, a nerjetko se kruh i pecivo proizvedeno od pšenice proizvedene uz pomoć raznih bioloških dodataka prodaje kao proizvedeno nekorištenjem bioloških pomagala. Monopol u proizvodnji brašna, kruha i peciva na većem dijelu BiH imaju sarajevske tvrtke Klas i Sprind iz sastava grupacije MIMS u vlasništvu Muje Selimovića. Sprind je u ovoj godini do sada proizveo 258 tona gotovih i polugotovih jela i tijesta, što je za 34 posto više nego u istom razdoblju lani. Proizvodnja Sprinda u svibnju bila je veća za 59 posto nego u svibnju 2006. godini. U svibnju je Sprind imao i rekordnu proizvodnju kolača od 12 tona. Proizvodnja tijesta ove godine veća je nego lani za 40 tona pa je dostignuta proizvodnja u ovoj godini 192 tone. Sprind u svojoj proizvodnji primjenjuje standarde kvalitete ISO 90001 i HACCP. Sprind je opskrbiljavač pripadnika EUFOR-a kruhom i tjesteninama. Iz tog poduzeća tvrde kako im se povećava izvoz u Švedsku, Srbiju i Hrvatsku gdje isporučuju tjesteninu, kruh, dio slatkog i slanog programa peciva. Sprind je i opskrbljivač gotovo svih javnih institucija u Sarajevu i okolnoj regiji koje se financiraju iz proračuna. Iz Sprinda najavljuju izlazak na tržište novih proizvoda poput zamrznutih pita s mesom, krumpirom, zeljem i sirom te nekih drugih proizvoda. Institucije koje se financiraju iz proračuna ako ne uzimaju proizvode Sprinda onda opskrbljuju se iz Klasa koji je također u većinskom vlasništvu grupacije MIMS Muje Selimovića. U Klasu tvrde kako njihove proizvode dnevno kupuje dva milijuna potrošača.

Proizvodi ostalih pekara uglavnom se ne kontroliraju u laboratorijima za provjeru ispravnosti hrane. Analize prisutnosti teških metala u brašnu u BiH su rijetke. Prošle godine nijedan prehrambeni proizvod nije provjeren na nedopuštenu prisutnost teških metala. Stručnjaci federalnog Zavoda za javno zdravstvo iz Mostara i Sarajeva, na zahtjev sanitarnih inspektora i prehrambenih tvornica, analizirali su u posljednje dvije godine 184 uzorka brašna i prerađevina od brašna, tijesta za savijače i kolače. Otkrivena su samo dva kolača koja su imala opasno povećan broj bakterija. U drugim zemljama laboratorijske provjere ispravnosti hrane na desetke i stotine puta su češće. Inspektori Kantona Sarajevo pronašli su u uvezenom brašnu mikrotoksine koji su kancerogeni. Bosna i Hercegovina još nema vlastiti pravilnik o kvalitetu žita, brašna, kruha i tjestenine, nego koristi predratni pravilnik iz bivše Jugoslavije. Žitozajednica BiH krajem 2005. godine Vijeću ministara BiH ponudila je nov i moderan pravilnik o kvaliteti brašna usuglašen s pravilnicima Hrvatske i Slovenije koje su suzbile “crno tržište” brašna, ali pravilnik još nije usvojen. U izvješću o sanitarnoj kontroli u Kantonu Sarajevo, objavljenom u srpnju prošle godine, navodi se kako proizvođači kruha i peciva nabavljaju simbolične količine ispravnog brašna od provjerenih proizvođača, a proizvodnju u biti zasnivaju na neprovjerenim sirovinama iz uvoza. Prema riječima inspektora, većinu sadnog materijala, sjemena, žitarica i prerađevina od žita BiH uvozi iz Srbije.

Dobit Klasa pola mil. eura

Klas je na kraju prošle godine imao aktivu od 54,8 milijuna eura a kapital od 41 milijun eura. Dugoročne obveze poduzeća iznose 3,28, a kratkoročne 10,45 milijuna eura. Prihod od prodaje prošle je godine iznosio 47,6 milijuna eura, a troškovi poslovanja 47,1 milijun eura, pa je dobit iznosila 500 tisuća eura.

Sarajevska pivovara i fond Naprijed vlasnici Klasa i Sprinda

Sarajevska pivovara, prema podatcima Registra vrijednosnih papira, ima 50 posto vlasništva Klasa te 66,7 posto Sprinda. Investicijski fond Naprijed u Klasu posjeduje 20 posto dionica, a u Sprindu isto toliko.