Moderno upravljanje bez kontrolinga je iluzija

Autor: Marta Duić , 22. ožujak 2016. u 22:01
Andreja Švigir, direktorica Altius savjetovanja i stručnjakinja za kontroling/Ranko Suvar/CROPIX

Altius savjetovanje 7. travnja u Zagrebu osmi put organizira Hrvatsku konferenciju o kontrolingu.

Poduzetnica, direktorica, uskoro doktorica znanosti, Andreja Švigir već 20 godina dokazuje da predmet njezina praktičnog i teorijskog rada – kontroling – osjetno pomaže razvoju, opstanku i napretku svakog poduzeća. Objašnjava u čemu je tajna koristi kontrolinga, kako ga promiče i što znači travanjski skup o kontrolingu koji osmu godinu zaredom organizira njezino poduzeće Altius savjetovanje. 

Pred Altiusom je 8. hrvatska konferencija o kontrolingu. Jednom godišnje okupiti poslovni svijet oko područja kontrolinga, i to već osmi put za redom, nije mala stvar?
Složila bih se s vama. Iznimno smo ponosni što 7. travnja u Zagrebu ponovo organiziramo ovaj skup. S obzirom da smo prvi koji smo u Hrvatskoj, sad već daleke 2009., organizirali konferenciju o kontrolingu, ponos je još jači. Naša misija, pronošenje ideje kontrolinga kao upravljačkog koncepta, bez kojeg je moderno upravljanje iluzija, doista se ostvaruje.

Zašto su godišnji skupovi o kontrolingu važni za poduzeća?
Zato što se na njima prezentiraju najnovije spoznaje iz područja kontrolinga i razmjenjuju se znanja i iskustva. Sve to postaje jamstvo ne samo uspješnog kontrolinga i poslovanja, već i cjelokupnog gospodarstva. Naša konferencija važna je i za kontrolere i za menadžere, jer samo njihov zajednički rad poduzeću donosi uspjeh.

Osam godina, koliko je prošlo od prve konferencije, dugo je razdoblje. Je li se u tom vremenu nešto promijenilo u hrvatskom kontrolingu? Ako jest, što konkretno?
Promijenilo se mnogo toga. Kada pogledam 20 godina unatrag, u vrijeme kada sam se ozbiljnije uhvatila kontrolinga, shvaćam kako je tada malo tko znao čemu on služi. Danas je zato nemoguće ne biti zadovoljan. Gotovo nema osobe u biznisu koja ne zna za kontroling ili ga ne koristi barem u jednom segmentu. U Hrvatskoj je prihvaćeno da je naobrazba iz područja upravljanja i kontrolinga važna i da je gotovo nemoguće upravljati bez kontrolinga. To je veliki napredak u odnosu na prije dva desetljeća. Danas se o kontrolingu uči na fakultetima i u svim važnijim poslovnim školama. Naobrazba kontrolera važna je ne samo za kontrolersku struku, već i za cjelokupno gospodarstvo.

 

15posto

uštede može osigurati uvođenje kontrolinga

Altiusova prva konferencija o kontrolingu vremenski se poklopila s ulaskom Hrvatske u recesiju, a i Altiusove edukacije iz kontrolinga 'zahuktale' su se u to vrijeme. Je li kontroling pomogao poduzećima da lakše prođu kroz krizu?
Razlozi nastanka krize kroz koju smo prošli i koja nam je još uvijek za petama, vrlo su široki i nadilaze kontroling u svakom smislu. Osobno vjerujem da je ekonomska kriza posljedica i krize morala. A teško da njoj pomaže kontroling… Međutim, činjenica je da su poduzeća koja su imala kontroling i izgrađen informacijski sustav, krizu mogla primijetiti puno ranije. Osjećala su je kroz latentne poremećaje u poslovanju na koje su bila spremna odmah odgovoriti. Takve pravodobne informacije dale su mogućnost bržeg, a time i smislenijeg djelovanja. Osim toga, poznato je da uvođenje kontrolinga donosi uštedu na troškovima od 8 do 15 posto. To znači da poduzeća koja imaju kontroling mogu vrlo smisleno čuvati i usmjeravati svoje potencijale.

Jeste li na početku bili usamljeni u promoviranju kontrolinga?
Da, doista smo se osjećali usamljeno. Poslovni svijet se tek upoznavao s kontrolingom, pa nam je bilo prilično teško objasniti na koji način njegovo uvođenje koristi poduzeću. Osim toga, jedan od važnijih preduvjeta razvoja kontrolinga je i razina znanja. A ona vrlo često nije bila dovoljna. I informacijski sustavi, odnosno softveri, bili su prilično zapušteni, informacije iz njih bile su ograničene, nedovoljne za upravljanje. Napokon, bilo je teško 'probijati' zidove u razmišljanjima, uvoditi promjene koje zahvaćaju cijelo poduzeće i unose nove sustave mjerenja i vrednovanja. Uvođenjem kontrolinga počinju strujati neki novi vjetrovi, mijenja se način razmišljanja i djelovanja. A znamo da je svaka promjena na početku osuđena na otpor… Doista nije bilo lako. Međutim, imali smo istomišljenike i pomagače – naše suradnike, proaktivne menadžere i vlasnike poduzeća. Neki od njih s Altiusom su od prve konferencije… Bez svih njih ne bismo uspjeli, pa im se i ovim putem zahvaljujem.

Zašto su važne edukacije iz kontrolinga koje provodite godinama?
Jer su polazna točka za njegovo razumijevanje. Bez edukacija, bez stjecanja znanja o kontrolingu, nema ni njegova uvođenja. Prije tri godine pokrenuli smo vlastitu kontroling akademiju koja trenutno čeka verifikaciju Međunarodnog udruženja kontrolera. Akademija je nastala kao plod našeg iskustva u uvođenju kontrolinga u brojna hrvatska poduzeća. Radi se na praktičnim i konkretnim primjerima, analiziraju se studiji slučajeva, a polaznike se potiče da već u vrijeme polaska akademije sami krenu uvoditi i(li) unaprjeđivati kontroling u poduzeću u kojem rade. Altiusove edukacije iz kontrolinga prošlo je više od tisuću polaznika koji su nova znanja ponijeli u svoje radne sredine.

Uvodili ste i uvodite kontroling u naša poduzeća. Što to konkretno znači?
Radi se o procesu koji je zahtjevan, ali i predivan. Prije svega uči nas povezanosti, uči nas da smo dio cjeline i da naši dobri ili loši sektorski rezultati i te kako utječu na rezultate ostalih sektora. Uči nas kvalitetnom timskom radu. Tijekom godina razvili smo vlastitu metodologiju uvođenja kontrolinga, poznatu kao AORI metoda. Čine je analiza poduzeća, kreiranje kontrolerske organizacijske strukture, uvođenje troškovnog, odnosno upravljačkog računovodstva te kreiranje informacijskog sustava iz kontrolinga. Proces uvođenja završava prvim zajedničkim kontrolerskim sastankom. Ondje se prezentiraju izvještaji iz kontrolinga na temelju kojih se donose kvalitetne poslovne odluke. U trenutku kada vidimo tim koji zajednički funkcionira – raspravlja o nalazima u izvještajima i daje prijedloge za unaprjeđenja, naš je posao završio.

Mogu li i neekonomisti profitirati od kontrolinga? Kako će on, primjerice, pomoći vlasnicima poduzeća, a kako menadžerima?
Kontroling koristi svima jer nije vezan uz ekonomiste i neekonomiste, već uz upravljanje. Dapače, u današnjem svijetu koji obiluje tehnološkim dostignućima, na upravljačkim pozicijama često su neekonomisti. Za njih je važna naobrazba iz područja upravljanja. Što se kontrolinga tiče, to znači da moraju razumjeti upravljačke tehnike i alate koji su ujedno osnovni kontrolerski alati. Takav menadžment i takvi vlasnici razumjet će korist kontrolinga. Više neće biti opterećeni nesigurnošću zbog nepovjerenja u informacijski sustav, već će se usmjeriti prema viziji i strategiji. Sigurnost će proizlaziti iz spoznaje da imaju ljude u kontrolingu čiji je zadatak dati im prave informacije u pravo vrijeme.

Vaš odgovor sugerira da je kontroling puno širi nego što se misli?
Svakako. Kontroling je filozofija upravljanja. Danas se govori i o njegovoj ulozi u dugoročnoj održivosti poduzeća. To znači da kontroling neće biti usmjeren samo na efikasnost i efektivnost, već će poticati menadžment da se brine i o stvaranju takozvanog socijalnog kapitala – o zaposlenicima, ekologiji, odnosno društvenoj zajednici u cjelini. Drago mi je da se kontroling okreće u tom pravcu. Altiusu je važna društvena odgovornost i usmjereni smo k njoj. Zato takav kontroling želimo razvijati u Hrvatskoj. Napokon, trebamo se pitati što ostavljamo iza sebe, kakvu poruku šaljemo generacijama koje dolaze, po čemu će nas pamtiti.

Čemu ćete dati naglasak na ovogodišnjoj konferenciji?
Vjerujem da je njezin naziv, 'Kontroling od efikasnosti do profita', doista provokativan. Posljednjih godina na račun profita bilo je mnogo optužbi, osuđivale su se kompanije koje ostvaruju profit. Mi ga pak pohvaljujemo i važno nam je poticati efikasnost koja dovodi do još većeg profita. Međutim, tu ne stajemo. Naš će zadatak biti gotov kada potaknemo vođe poduzeća na razmišljanje da osim njih postoje drugi stakeholderi s kojima treba podijeliti tu stvorenu vrijednost. Zašto podijeliti? Zato što su u njezinu stvaranju sudjelovali baš svi. Inače, konferencija je podijeljena u tri modula. Prvi govori o analizi poduzeća, odnosno o suočavanju sa svime što treba mijenjati. Drugi dio se bavi pronalaženjem efikasnosti koja u konačnici vodi do profita. Naposljetku, govorit ćemo o promjenama i sebe i svojeg poduzeća.

A što nedostaje Hrvatskoj da bi nam se ekonomija poboljšala?
Predani rad, ali ne zbog njega samog, već rad usmjeren stvaranju novih ideja, rad koji donosi napredak, a događa se u zajedništvu s drugima. Mi u Hrvatskoj imamo čudan odnos prema radu; smislen nam je samo do razine novca koji nam donosi. Dok je tome tako, nećemo pronalaziti smisao niti u jednom radnom danu, a o poboljšanju ekonomije da i ne govorimo. Koliko će nam ekonomija biti uspješna, ovisi o svakome od nas. 

Platno poslovnog modela

Što je to platno poslovnog modela i kakve veze ima s kontrolingom?
Platno poslovnog modela je odličan alat koji pomaže u traženju rješenja 'izvan kutija' našeg standardnog razmišljanja. Kako se radi o aktivnostima u koje treba uključiti cijeli tim u poduzeću, tako se nakon razvoja poslovnog modela stvara bolja povezanost tima, postavljaju konkretni ciljevi i dolazi do konkretnih rezultata. Poslovno platno se prati kroz devet segmenta. Tehnikom brainstorminga oni se razvijaju u poslovnu aktivnost. Ovim modelom se unaprjeđuju postojeći brandovi i razvijaju novi. Unaprjeđuju se postojeće strategije i uvode nove. Cilj je ponuditi kupcima ono što traže, a ne ono što mi mislimo da traže. To znanje mnogima nedostaje.

Komentirajte prvi

New Report

Close