U svakodnevnoj potrazi za profitom menadžment često zaboravlja etiku, moralne vrijednosti i norme u poslovanju, iako će gotovo svaki menadžer tvrditi da su takve vrijednosti i norme nezaobilazne. Predavačica Poslovne etike na Vernu Gordana Ćorić navodi da postoje raznorazni razlozi za takvo ponašanje. “Najčešći razlozi su nedostatak vremena za promišljanje, preko pritisaka da se neka bitna odluka donese odmah, straha od gubitka velikog ili presudnog posla za tvrtku, briga za zaposlenike i njihove obitelji”, kaže Ćorić.

Objašnjava da menadžment najčešće koristi izgovore poput “ovo je posve drugačija situacija” ili “nismo imali izbora”. Osim toga, jedan dio menadžera smatra da ima pravo primjenjivati dvostruke kriterije, da je “drugačiji, a pod time misli bolji, od ostalih” te kao takav zaslužuje uživati stanovite povlastice, izuzimanja od pravila ili opraštanje pogrešaka. “Radi se i o očekivanju da se o stvaranju uvjeta za etično ponašanje u poslovnom svijetu treba pobrinuti netko drugi, primjerice država, te da će, ako oni sami ne pristanu na neetičan način ponašanja odnosno poslovanja, netko drugi (primjerice konkurent) napraviti to isto i ‘pobijediti’”, istaknula je Ćorić.Međutim, činjenica je da “stvari” stoje sasvim drugačije. Naime, etično ponašanje menadžmenta nije samo neka ezoterična kategorija koja postoji samo da bi je se navodilo kao marketinški ukras na internetskoj stranici kompanije nego postoje empirijski dokazi da takvo ponašanje donosi stvarne rezultate. Potvrđuju to i navodi nositelja predmeta Poslovna etika na Vernu Dražena Glavaša koji kaže da brojna istraživanja potvrđuju kako integritet donosi profit. Prema Glavaševim podacima, istraživanje objavljeno u The Business and Society Report, pokazuje da su poduzeća koja su razvila etičku kulturu, ostvarila bolje rezultate za 200 do 300 posto. “Također, istraživanje koje je proveo Institut Hudson je pokazalo da su djelatnici, koji rade u poduzećima s razvijenom etičkom kulturom, šest puta lojalniji poduzeću, a znamo kolika je prednost imati lojalne i angažirane djelatnike”, ističe Glavaš.

Domaći stručnjaci za etičko ponašanje smatraju kako je učinkovito etično ponašanje menadžmena najbolje osigurati transparentnim smjernicama za korištenje etičkog kodeksa. “Međutim to vrijedi samo ako je taj kodeks dobro napravljen i ako polazi od stvarnih potreba određene tvrtke, a ne koristi se metodom kopiranja tuđih kodeksa. Etički kodeksi su ogledalo tvrtke i njezinih vrijednosti, te učinkovito pomagalo u situacijama koje sadrže etičku dilemu, ali i preventiva za izbjegavanje neželjenih, neetičnih situacija”, naglasila je Gordana Ćorić. Navodi primjer privatne francuske obiteljske farmaceutske tvrtke sa stoljetnom tradicijom koja je došla poslovati u Hrvatsku. Ta tvrtka je naime među svojim lijekovima imala i jedan lijek sa dokazano najboljim učinicima u svojoj kategoriji. No pri prvim razgovorima oko početka poslovanja, njezini predstavnici su se susreli sa očekivanjima o davanju svojevrsnih poticaja u vidu plaćenih odlazaka na konferencije, laptopa i slično. Kako ta stoljetna tvrtka ima jednako stari kodeks koji je jasno isticao stav da “osvajanje svakog novog tržišta mora biti provedeno čisto, bez ikakvih nezakonitih radnji”, menadžeri nisu zapravo niti imali dilemu, već su nastavili osvajati hrvatsko tržište dotičnih lijekova legalnim, etičkim putem. “U naredne dvije godine uspjeli osvojiti respektabilnih 20 posto tržišta na osnovu kvalitete svojega lijeka”, zaključila je Ćorić.

Šest razloga

Neetično ponašanje menadžera prema Draženu Glavašu
Racionaliziranje – uvijek nalazimo neki izgovor ili opravdanje
Loši uzori u poduzeću/organizaciji – treba nam mnogo više dobrih primjera uspješnih i etičkih poduzeća te etičkih lidera u Hrvatskoj
Pritisak kolega – svi smo nažalost skloni popustiti tim pritiscima
Problemi u definiranju što je etično
Kultura poduzeća – brojna istraživanja potvrđuju veliki utjecaj etičkih kultura poduzeća na uspjeh poduzeća
Pritisak nadređenih – to je čest problem gdje ste na neki način prisiljeni da se ponašate neetično