Kulturno bogatstvo zadarske županije iz mora i pod morem

Autor: PROMO , 15. kolovoz 2013. u 19:00
Panoramski pogled na Nin/Dino Stanin/pixsell

Zadar je bio središte rimske Liburnije, širokog prostora od rijeke Raše u Istri do rijeke Krke kod Šibenika, pa je i njegovo podmorje bogato pomorskom poviješću.

Sa središnjom pozicijom na istočnoj obali Jadrana, s oko 200 otoka, otočića, hridi i grebena, blizinom četiri nacionalna parka i dva parka prirode, zadarsko je područje jedno od najzanimljivijih destinacija za sve one kojima je more, ali i ono što je u neposrednoj vezi s njim, osnova sveukupne znatiželje.

Primamljivost ovih prostora oduvijek se ogledala u raznolikosti geografskih odrednica, od planine Velebit koja se spušta u samo more ili bolje kazati iz njega izlazi, gdje su ljudi i kraj izloženi strahovitim udarima bure, jednako kao i mjesečevu pejzažu slična sjeverna strana Paga, do zadarskog otočja s prekrasnim zaštićenim uvalama oduvijek pogodnim za život.Na prvome je mjestu svakako Zadar, antički Jader za kojega još rimski pjesnik Lukan sredinom 1. st. nakon Krista govori kako ima blagu klimu"…i mlaki se Jader pruža k nekim zefirima…" tj. blagim sjeverozapadnim vjetrovima, koji i danas čine da ljeti Zadar nikada nije među najtoplijim gradovima.Zadar je bio središte rimske Liburnije, širokog prostora od rijeke Raše u Istri do rijeke Krke kod Šibenika sa svim pripadajućim otocima.

U Zadru djeluje Arheološki muzej koji je jedan od eponima istraživanja podmorja na našoj obali a u sklopu nove postave antičke zbirke, čija je izrada u tijeku, bit će moguće vidjeti i dio podmorskih nalaza.Prije gotovo pedeset godina u Zatonu kod Zadra počinje istraživanje antičke luke. U moru je i danas vidljiv gotovo 200 metara dugačak lukobran, pronalaze se ostaci specifičnog plovila koje se u antičkim izvorima naziva  serilia, čija je oplata rađena tzv. "šivanjem", a koje se nedvojbeno može pripisati najmorskijem ilirskom plemenu – Liburnima, koji su još početkom 1. tisućljeća prije Krista bili neprikosoveni vladari Jadrana. Iz kasnijih su vremena bili čuveni njihovi brodovi – liburne – koje su odigrale presudnu ulogu u bici u kojoj se sukobilo brodovlje budućeg cara Augusta s onim Antonija i egipatske kraljice Kleopatre. Istraživanja u toj luci nastavljaju se i danas, a na kopnu se mogu vidjeti ostatci građevina koje su "servisirale" tu luku.

Dio rekonstruiranog plovila može se vidjeti u Muzeju ninskih starina jednako kao i dio iznimnih nalaza iz slojeva luke, a koji potječu s različitih destinacija na Mediteranu. Dio nalaza smješten je i u vitrinama turističkog kampa u Zatonu. Specifičnost ovakvog istraživanja jest interdisciplinarnost, jer su osim arheoloških analiza načinjene kemijske, analize drveta, konopa, kože, a osobito analize školjaka i životinjskih kostiju koji su činili velik dio prehrane mornara u ovoj luci. Posebno je zanimljiva arheobotanička analiza biljnih ostataka iz slojeva luke, koja je pokazala kakvom su biljnom prehranom antički pomorci dopunjavali onu mesnu. Tako je po prvi je put na nekom arheološkom lokalitetu u svijetu pronađen i ostatak rotkvice.

U Arheološkom muzeju u Zadru može se vidjeti i desetminutni film – prva 3D animacija nekog arheološkog lokaliteta u Hrvatskoj. U nekoliko navrata, počevši od 1967. godine, provedeno je jedno od najvećih podmorskih istraživanja na Jadranu – ono kod otočića Gnalić u blizini Biograda. Riječ je o brodolomu iz 16. stoljeća s neprocjenjivo vrijednim i raznolikim teretom. To je do danas brodolom s najviše sačuvanog tereta talijanskih i njemačkih proizvođača: topovi, svijećnjaci, muransko staklo, damast, lanene košulje i još mnogo toga čine najveći dio sadržaja Zavičajnog muzeja u Biogradu.

Među srednjevjekovnim nalazima osobito mjesto pripada dvama starohrvatskim brodovima iz sredine 11. stoljeća pronađenim na položaju Ždrijac kod Nina. Riječ je o jedinstvenom tipu broda bez kobilice, s jarbolom i veslima kojim su Hrvati plovili u vrijeme svojih narodnih vladara. Konzervirani i rekonstruirani ostatci tih plovila krase izložbene prostore odjela  Arheološkog muzeja Zadar-Muzej ninskih starina. Jedini su takvi brodovi ne samo u tipološkom smislu nego i po vremenu nastanka na širim prostorima Europe. Prigodom zaštitnih radova na tim brodovima Arheološki muzej Zadar po prvi je put, ne samo u Hrvatskoj nego i u južnoj Europi, primijenio konzervaciju tzv. mokrog drva. Jedno od najznačajnijih i još uvijek nedovršenih istraživanja antičkih brodoloma je istraživanje brodoloma na Grebenima kod otoka Silbe. Do sada je otkriveno 66 rebara što je više nego na svim rimskodobnim brodolomima na Jadranu zajedno.

Ipak ono po čemu su ovi istraživački radovi doista posebni jest pristup istraživanju, snimanje i obrada nalazišta u 3D tehnologiji što je za podmorje revolucionaran pristup u što su se u Europi donedavno samo rijetki upuštali. Na zadarskom prostoru nalazimo i ostatke kamenoloma koji svjedoče o iskorištavnju kamena u antici i srednjem vijeku. Takav je npr. onaj na otočiću Kamenjak kod otoka Ista do kojega se može doploviti i manjom brodicom. Iskusni pak ronitelji s posebnim vještinama (trimix ronjenje uz upotrebu različitih plinova) mogu na 66 metara dubine posjetiti jest olupinu brda Szent Isztvan, jednog od četiri bojna broda Austro-ugarske monarhije na kojem su služili i mnogi hrvatski mornari, potopljenom krajem 1. svjetskog rata nedaleko otoka Premude. 

Autor dr. sc. Smiljan Gluščević ravnatelj je Arheološkog muzeja Zadar

New Report

Close