Kroz muzejski projekt potiču jednakost i kritičko razmišljanje

Valentina Markač, Ela Kupres Đorđević, Tea Matijević, Mia Maros i Andrea Radmanić/Josip Regović/PIXSELL Valentina Markač, Ela Kupres Đorđević, Tea Matijević, Mia Maros i Andrea Radmanić/Josip Regović/PIXSELL

Projekt Kruzej postaje udruga i želja im je surađivati s ostalim kulturnim institucijama i ustanovama.

Prije točno dvije godine sedam djevojaka, tada studentice muzeologije i upravljanja baštinom na zagrebačkom Filozofskom fakultetu - Valentina Markač, Mia Maros, Tea Matijević, Andrea Radmanić, Ela Kupres Đorđević, Nika Kovačev i Dajana Batinić - pokrenule su projekt KRUZEJ: Kroz muzej(e) jednaki.

Njihov je cilj da kroz radionice i projekte povežu i ojačaju vezu između kulturnih, obrazovnih i društvenih institucija, senzibiliziraju najmlađe te tako podignu svijest da su u društvu svi - jednaki. Kroz radionice je prošlo 30-ak djece, ostvarile su suradnju s pet muzejskih ustanova - Etnografskim, Arheološkim i Tiflološkim muzejem, Hrvatskim školskim muzejem i Muzejem grada Zagreba - a pritom su same osmišljavale i vodile radionice čije su trajanje i temu prilagodile poslanju muzeja.

"Misao vodilja je u početku bila napraviti dobar društveno koristan projekt, a kad smo u njega uronile, krajnja želja bila je osmišljavati i voditi projekte u kojima ćemo naše učenike i korisnike, poštujući njihovu dob, interese i načine razmišljanja, preko baštinskih sadržaja upoznavati s drugim i drugačijim stavovima i idejama. Sam tijek osmišljavanja i realizacije projekta trajao je četiri mjeseca", pričaju nam čllanice projektnog tima, uvodeći nas polako u priču. 

Pozitivne povratne informacije
Zajedničko u radionicama bila je tema jednakosti, poticanje na kritičko mišljenje i nastojanje da ih senzibiliziraju o temi o kojoj se raspravlja. U muzejima učenike i korisnike vode kustosi ili članice tima, ovisno o dogovoru u muzeju, a stručno vodstvo prilagođeno je socijalno osjetljivoj tematici koju u tom trenutku obrađuju. Nakon vodstva slijedi radionica gdje su učenici, bez obzira na tip radionice, uvijek slobodni i potiče ih se na iskreno izražavanje. Na kraju se učenicima daje evaluacija gdje ocjenjuju kako im se svidjelo, je li im promijenjena perspektiva o temi obrađenoj na radionici. Razgovaraju s učenicima o njihovim eventualnim predrasudama, jesu li one pobijene nakon radionice i što ih je dovelo do toga da promijene ili ne promijene svoje mišljenje. Tipovi radionica su različiti, od debatnih i likovnih do radionica okruglog stola i radionica u obliku kviza, objašnjavaju nam djevojke. 

"Nastojimo imati širok spektar ponude radionica da izbjegnemo monotoniju, ali i da svatko može naći nešto za sebe. Ne odgovara svima isti tip radionica. Neka su djeca sramežljivija i bolje se izražavaju likovno ili pismeno, dok neka ekstrovertiranija djeca vole oblik debate ili okruglog stola gdje mogu otvoreno raspravljati. Treba uzeti u obzir različite karaktere i želje pojedinih učenika", ističu muzeologinje i dodaju da su zadovoljne pozitivnim povratnim informacijama i reakcijama učenika.

"Poticali smo ih na slobodno iskažu svoje mišljenje oko radionica i da se ne libe davati kritike. Moramo reći da smo bile iznenađene pozitivnim reakcijama. Očigledno smo napravile dobar posao jer nam se ista profesorica u međuvremenu javila i iskazala želju da projekt još jednom provedemo i s drugim razredima", navode djevojke. Nakon otvorenja izložbe projekta KRUZEJ u Arheološkom muzeju te popratnih događaja organiziranih u sklopu projekta, djevojke su tada bile još studentice koje su se morale vratiti fakultetskim obvezama, a u međuvremenu su magistrirale i zaposlile se. 

Povećati interes za kulturu
"Dok se nismo mogle u potpunosti i kvalitetno posvetiti projektu, odlučile smo stati na loptu i uzeti si vremena. U međuvremenu, ponovno smo se skupile i shvatile da je ovaj projekt vrijedan naše daljnje pažnje i vremena te smo se upustile u nove suradnje i ideje. Ove godine sudjelujemo i izlažemo projekt na Međunarodnom kongresu studenata muzeologije, čija je tema Drugačije o baštini. Također, ostvarili smo suradnju s gradom Pula, točnije Savjetom mladih grada Pule, koji su iskazali interes za naš rad i pozvali nas da radionice provedemo u jednoj od njihovih škola. Iznimno smo zahvalne svakome tko u našem radu vidi nešto vrijedno i uvijek se veselimo novim suradnjama. Stoga, želja nam je surađivati ne samo s muzejskim, već i ostalim kulturnim institucijama i ustanovama, povezati ih s obrazovnim ustanovama, kulturnim centrima, udrugama i drugima", ističu djevojke.

Kako su nam otkrile, projekt KRUZEJ: Kroz muzej(e) jednaki postaje udruga, čime ga žele dovesti na jednu još veću i ozbiljniju razinu. "Kultura je manje zastupljena u svakodnevnom životu djece i mladih, a mi im želimo vratiti kulturu konzumiranja baštine. Dobar odabir teme, strast preko koje se može prenijeti interes za temu, umijeće dobre interpretacije - to je ono što može pokrenuti bilo koga", zaključuje sedam muzeologinja.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve