Klokani će spasiti čovječanstvo

Autor: Sandra Krstev Barać , 10. prosinac 2009. u 22:00

Preživanjem krave, ovce i koze proizvode metan, plin koji je odgovoran za efekt staklenika. Rješenje kako i dalje jesti meso, a ne zagrijavati atmosferu je jesti klokane

Možda se čini da su krave, ovce i koze samo nedužne žrtve nepresušnoga ljudskog apetita prema mesu, no malo se zna koliko te životinje utječu na klimatske promjene. Naime, ovi su preživači jedni od najvećih proizvođača stakleničkih plinova te su zaslužni za globalno zagrijavanje čak i više od automobilskog i avioprometa.

Odličan primjer neumoljivog utjecaja plinova, poglavito metana i dušičnog oksida, koje preživači stvaraju u svojim crijevima probavom hrane, Novi je Zeland gdje 34,2 milijuna ovaca, 9,7 milijuna krava, 1,4 milijuna jelena i 155.000 koza emitira 48% stakleničkih plinova te zemlje. I diljem svijeta nemilosrdne brojke štete planetu – gledano globalno spomenute životinje su odgovorne za 18% svih stakleničkih plinova. Zaštrašujuća je činjenica da metan ima 25 puta veći potencijal zagrijavanja u usporedbi s ugljičnim dioksidom. Ne tješi ni pomisao da rastuća svjetska populacija povećava globalnu potražnju za mesom i mlijekom. Štoviše, procjenjuje se da će se 2050. potraživati 465 milijuna tona mesa i 1043 milijuna tona mlijeka, što je gotovo dvostruko više od trenutačne potražnje. Posljedično, udvostručit će se i emisija stakleničkih plinova. Postavlja se pitanje što se može učiniti kako bi se smanjila emisija stakleničkih plinova od uzgoja stoke. Nerealno je očekivati da će se čitava svjetska populacija okrenuti vegetarijanstvu, zbog čega su stručnjaci iz raznih domena krenuli u osmišljavanje najprihvatljivijih rješenja problema. U svijetlu toga dvoje je australskih znanstvenika predložilo našim pojmovima neobičan, ali vrlo logičan način smanjenja emisije plinova – okretanje ka klokanovu mesu. Klokani, naime, gotovo ne proizvode metan pa time ne pogoduju globalnom zagrijavanju. Znanstvenici su čak izračunali da bi zamjena trećine uzgojene stoke u Australiji s klokanima smanjila ukupnu emisiju plinova zemlje za 3%. Ako priču sagledamo s nutricionističkog i gastronomskoga kuta, krilatica “meso klokana za spas planeta” zvuči dovoljno ludo da uspije.

Nutritivna vrijednost klokanova mesa
Među svim predstavnicima crvenog mesa klokanovo meso zaslužuje zlatnu medalju. Ono je odličan izvor visokovrijednih bjelančevina, a 150 g odreska zadovoljava 66% dnevnih potreba na bjelančevinama odraslih osoba. Sadržaj masti je malen i ne prelazi 2%, no nutritivna prednost ne leži samo u količini masti već i u profilu masnih kiselina. Tako je sadržaj zasićenih masnih kiselina minimalan, a prevladavaju mono i polinezasićene masne kiseline. Meso klokana se osobito diči visokim sadržajem konjugirane linolne kiseline (CLA) kojoj se pripisuje cijeli arsenal zdravstvenih atributa, od antikarcinogenog i antidijabetičkog učinka do smanjenja tjelesne mase i prevencije ateroskleroze. Meso klokana je prava riznica vitamina i minerala, ono obiluje vitaminima skupine B (posebice vitaminima B2, B6 i B12), a predstavlja i odličan izvor minerala željeza i cinka koji, među ostalim, imaju važnu ulogu u pravilnom i snažnom djelovanju imunološkog sustava.

Klokane jedu Francuzi i Rusi
U australijskim trgovinama klokan dolazi najčešće u obliku filea, odrezaka, mljevenog mesa, a sve popularnije postaju i kobasice. Aroma mu je znatno jača od komercijalno uzgojenog mesa, ali zato je vrlo mekano i sočno. Sasvim neočekivano, čak 70% mesa klokana se izvozi, a osobitu popularnost bilježi u kuhinjama diljem Francuske i Njemačke. Rusi pak vole praviti kobasicu od tog mesa. Valja pretpostaviti da će klokanovo meso, polako, ali sigurno, osvojiti i druga tržišta.

Klokan na tanjuru

Jedete australusa, a ne Skippyja
Industrija koja se bavi proizvodnjom i preradom klokana dugo je smišljala kulinarsko ime za klokanovo meso koje bi konzumente odvelo što dalje od primisli da jedu slatku životinju ili Skippyja. Časopis Food Companion International u suradnji s industrijom provelo je natječaj za smišljanje imena koje neće djelovati odbojno na jelovniku. Pristiglo je 2700 prijava iz 41 zemlje. Nakon iscrpnih analiza predloženih imena odlučeno je da će meso klokana nositi ime australus.

Komentirajte prvi

New Report

Close