Kako je Univerzijada promijenila sudbinu zagrebačkih kafića

Snimljeno u zagrebačkom klubu Piranha (PXL) Snimljeno u zagrebačkom klubu Piranha (PXL)

Svaki grad koji želi postati urbano odredište mora imati bogatu i kvalitetnu clubbing scenu.

Svaki grad koji želi postati urbano odredište mora imati bogatu i kvalitetnu clubbing scenu. Dobra ponuda klubova i klupskih programa privlači i turiste te vrlo lako izvlači novac iz njihovih novčanika.

Postaje li Hrvatska poslovni raj za organizatore evenata i partyja? Mogu li Zrče i Zagreb konkurirati ostalim clubbing scenama u regiji? 

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu održano je u srijedu predavanje u organizaciji studentske udruge eSTUDENT pod nazivom „Clubbing scena – Formula za uspjeh“.  Organizacijsku stranu clubbinga studentima su dočarali Adnan Mehmedović Medo, pokretač RNB Confusion programa i glavni menadžer Papaye koja je nedavno ušla u Top 30 klubova na svijetu, te Tomo Ricov, glavni direktor Weekend Media festivala i vlasnik kluba Pepermint. 

Univerzijada je bila prekretnica za Zagreb

Mnogi će se danas požaliti da je trenutačna situacija s klubovima u Zagrebu katastrofalna te smatraju da je prije bilo puno bolje. No Tomo Ricov nema takvo mišljenje, on misli da je danas puno bolje jer ima puno više klubova. „Prekretnica u Zagrebu bila je Univerzijada '87. godine. Do tada su klubovi u Zagrebu radili do ponoći, a kafići do 22 sata. Zahvaljujući tom sportskom događaju Zagreb se počeo razvijati, klubovi su počeli raditi do 4 sata ujutro. I to je sve trajalo do rata“, prisjetio se Ricov. Adnan Mehmedović naglašava kako je danas puno veća konkurencija na tržištu ako želite otvoriti klub.

Tajna uspješnih organizatora

Mehmedović je otkrio u čemu je tajna uspješnih organizatora. „Teško je zaniteresirati nove generacije, potrebno je imati ideju koja će privući nove fanove, potrebni su projekti s unikatnim idejama“, kaže Mehmedović. Uz to se veže i inovativnost.  „Uvijek tražimo nove promotivne kanale. Na primjer, ostvarili smo suradnju sa Cinestarom i organizirali after partye filmova, međusobno smo se reklamirali“, ispričao je. Naveo je i kako je bitan dizajn flyera, koji se koriste i u promociji putem Facebooka, a u komunikaciji stil treba biti „čist“ i jednostavan. „Što se programa tiče, trebate znati kome se obraćate, tko vam je target i što nudite ljudima. Prostori u kojim se eventi odvijaju trebaju biti zanimljivi, a sve treba biti u skladu s aktualnim trendovima. S promocijom treba krenuti na vrijeme, treba koristiti tradicionalne i moderne načine promocije, a za veće evente koristi se guerrilla marketing. Treba biti kreativan te imati na umu važnost mouth to mouth promocije, savjetuje Mehmedović. Želeći istaknuti koliko je bitno umrežavanje (networking), Mehmedović je ispričao kako je na neke partyje osobno dovodio oko 500 – 600 ljudi. Na to se nadovezao i Ricov, prisjetivši se kako su se karte za subotnja događanja u Kulušiću počinjale prodavati srijedom i bile bi rasprodane za 15 minuta. „To je bilo prije društvenih mreža, pa i radio oglašavanja... Bilo je i tada moguće da ljudi saznaju za taj klupski program“, rekao je Ricov.

Društvene mreže i pomlađivanje

„Kada je nastao Facebook, rekao sam: Ovo je stvoreno za promociju klubova. Sva promocija, djeljenje flayera i ostalo, sve se to sada može obaviti jednim klikom. No bez obzira na sofisticiranost interneta i društvenih mreža, preporuka je vrlo bitna. Važno je imati dobru spiku i dobru vibru da bi ljudi došli“, poručio je Ricov. Mehmedović dodaje kako je u clubbingu vrlo bitno pomlađivati se. „Pokušavamo svake godine naći svestrane ljude koji imaju dobre organizacijske vještine, recimo brzo šalju mailove i znaju provesti moje ideje, znaju što mladi od 18 godina slušaju. Mi imamo i blog putem kojeg komuniciramo s ljudima, vrlo je bitan za reakciju i interakciju“, kaže.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve