Priznanja i pohvale dvije su presudne sastavnice za stvaranje pozitivnih emocija u organizacijama, no iako je utvrđeno da izazivaju porast osobne produktivnosti, porast suradnje s kolegama, bolji rejting među klijentima, manje ozljeda na radu te veću vjerojatnost ostanka kvalitetnih ljudi u organizaciji, velik broj šefova prema svojim se zaposlenicima odnosi upravo suprotno. Ponižavanje, autoritarnost i arogancija još uvijek vladaju u šefovskim sobama kraj kojih ne možete proći da vas ne zazebe, a poziv na razgovor s pretpostavljenim izaziva znojenje dlanova i grč u želucu. Štoviše, zanimljivo je da istu reakciju izazivaju i šefovi koji se ne trude biti bahati, no kao da se i oni s najboljim namjerama boje komunicirati sa svojim zapolenicima. Čast izuzecima, ali većina ih to zaista ne zna. U istraživanju koje je tijekom ove godine proveo MojPosao čak polovica ispitanika izjavila je da ne dobiva pohvale od strane nadređenog. Svaki peti smatra da nadređeni omalovažava njihov rad pred drugim zaposlenicima, čak 39 posto ispitanika smatra da je njihov nadređeni arogantan, odnosno pretjerano siguran u sebe s tendencijom podcjenjivanja drugih. Isto toliko slaže se da je njihov nadređeni hirovit, sklon iznenadnim ispadima i nepredvidljiv. Rezultati spomenutog istraživanja u skladu su sa svjetskim iskustvima. Prema podacima Ministarstva rada u Sjedinjenim američkim državama ljudi napuštaju svoje poslove ponajprije zato što se ne osjećaju cijenjenima. Prema autorima knjige “How Full Is Your Bucket? Positive Strategies for Work and Life” koju je objavio Gallup Press, čak 65 posto anketiranih ljudi reklo je da protekle godine nisu dobili nikakvo priznanje za dobro obavljen posao. Procjenjuje se da je samo u SAD-u 22 milijuna zaposlenika “aktivno neangažirano” na svom radnom mjestu ili ekstremno negativno na svojim radnim mjestima. Samo zbog gubitka produktivnosti američko gospodarstvo svake godine gubi gotovo 300 milijardi dolara, s tim da nisu uračunati troškovi izostanaka s posla, bolesti i drugi problemi nastali zbog neangažiranosti zaposlenika na radnom mjestu. Kad se pridodaju i ozljede na radu, bolovanja, odljev zaposlenika, izostanak i pronevjere, troškovi mogu porasti na više od jednog trilijuna dolara godišnje ili gotovo 10 posto BDP-a SAD-a. U Gallupu, međutim, ističu da se ti se troškovi ne odnose samo na SAD, već da oni u određenoj mjeri postoje u svakoj zemlji, industriji i organizaciji koju je organizacija proučavala. Kad bi se to doslovce preslikalo na Hrvatsku, ispada da smo u prošloj godinu zbog gore navedenih faktora izgubili oko 25 milijardi kuna.

Posljedice lošeg upravljanja ljudima nisu samo financijske naravi. Jedna je studija zdravstvenih djelatnika pokazala da zaposlenici koji rade za šefa kojega ne vole imaju znatno viši krvni tlak. Prema britanskom znanstveniku Georgeu Fieldmanu taj povišeni krvni tlak koji je prouzročio takav šef mogao bi povećati rizik obolijevanja od srčanih bolesti za jednu šestinu, a rizik od moždanog udara za jednu trećinu. Svaki šef trebao bi se zamisliti. Promotriti kako ga gledaju, kako mu se obraćaju, izbjegavaju li ga na hodniku. Zdrav razum kazat će mu je li omražen. Ako to shvatite, znajte da nije dobro za posao i da se trebate mijenjati. Sva sreća, na tržištu postoji toliko literature i osobnih savjetnika koji mogu pomoći i najtvrdokornijima. Naravno, pod uvjetom da oni to žele.

1. Izdajte upute, ne naredbe
Zadatak menadžera je da omogući da se obave zadaci. Međutim, to također znači da zadatke mora ostvariti putem drugih osoba, svojih zaposlenika. Kad izdajete naredbe, ograničavate grupu na vlastitu razinu stručnosti. Kad dajete upute, dopuštate zapolsenicima da doprinesu koliko mogu. To možda nije tako dobro kao da sete sami učinili, što je samo znak da trebaju dodatnu obuku. Međutim, njihovo rješenje može biti još bolje od vaše ideje. Kad se to dogodi, znajte da imate zaposlenika koji se osjeća uključen i motiviran i sami ispadate mudriji. Zato idući put kad krenete u naređivanje, umjesto toga dajte instrukcije. Recite radniku što točno želite da se napravi. Njima prepustite odluku kako će to napraviti. To je bolje rješenje za obje strane.

2. Delegirajte
Vodite poduzeće i toliko radite da padate s nogu, ne idete na godišnji, obitelj viđate samo prije spavanja… rješenje je delegiranje koje znači mnogo više od prostog prebacivanja zadataka na suradnike, odnosno podređene, jer delegiranjem tražite od člana tima da preuzme izvođenje zadatka i ovlašćujete ga da djeluje u vaše ime. No vi ste i dalje odgovorni i morat ćete snositi posljedice. Delegiranje ne samo da će vas osloboditi “viška” posla, već će podići samosvijest i motivaciju vaših zaposlenika.

3. Nagrađujte
Plaća je među najčešćim razlozima promjene posla, tako da je njeno određivanje najosjetljivija karika u odnosu poslodavac-radnik. No plaća koja zadovoljava obje strane nije dovoljna za motivaciju, već sustav nagrada i poticaja. Bonus je bilo kakav oblik nadoknade koji nije dio osnovne plaće zaposlenik i koji nije izravno vezan uz rezultat rada. Portal MojPosao pojašnjava da bonusi koji ne čine dio plaće, poput prava na mirovinu za koju se ne izdvaja, boljih uvjeta rada, besplatnog privatnog zdravstvenog osiguranja mogu također igrati ulogu u zadržavanju odanosti zaposlenika. Na popisu bonusa koje ljudi na određenim poslovima mogu očekivati uz to su i poduka koja omogućuje osobni razvitak, popust na proizvode kompanije, fleksibilno radno vrijeme, rad na daljinu, korištenje sportskih objekata ili službenog vozila te dodatni dani godišnjeg odmora. Pritom treba paziti. Ako pretjerano povisite granicu za dobivanje posebnog paketa plaća i nagrada, zaposlenici će izgubiti motivaciju, postignuća će biti lošija i naposljetku se mogu odlučiti na odlazak tamo gdje se bolje nagrađuje. Naposljetku, pratite broj ljudi koji svake godine odlazi iz kompanije da budete sigurni da on raste. U svakom slučaju takve zaposlenike trebate pitati je li i koliko na odluku o odlasku utjecala plaća.

4. Uspostavite pravilan odnos prema starijim zaposlenicima
Ima ih sve više jer populacija stari, no šefovi često ne znaju što bi s njima. Ili rade sve ili sjede bez posla i osjećaju se beskorisno. Ništa od toga ne valja, a kao uvijek kad su starije osobe u pitanju treba odbaciti sve predrasude, kao primjerice da stariji ljudi teže uče. Savjetnici kažu da ne treba očekivati da stariji radnici znaju što se od njih očekuje. Treba cijeniti njihovo životno i radno iskustvo i učiti od njih, postavljati ih za mentore, ali ih educirati kao i mlađe kolege. Treba također znati da se motivacija kod starijih zaposlenika pokreće na drugi gumbić od mlađih – mogućnost napredovanja kod njih je mnogo manje važna od uvažavanja, iako sve ovisi o osobi. I na kraju, stariji zapolesnici odrasli su u strožoj hijerarhiji od današnje i oni dobro znaju da ste im šef, štoviše, možda su nekad i sami šefovali. Zato pred njima nemojte pozirati, sve su oni to već vidjeli.

5. Zaposlite, inspirirajte, cijenite, umirovite
Četiri čarobne riječi koje predstavljaju životni ciklus jednog zaposlenika, a ako protekne u redu jamči vam kresanje troškova, veliku učinkovitost i radnike koji djeluju pod motom “hvala bogu, sutra je ponedjelajk”, a ne po onoj “hvala bogu, danas je petak”. Prvi korak vjerojatno je i najvažniji. Važno je zaposliti kvalitetnog čovjeka s talentom i tu nema vremena za škrtarenje. Zaposlite talent, ne samo naučene vještine. Unaprijedite svoje vještine vođenja razgovora za posao, što može značiti tek odabir pravih pitanja. Jednom kad ste zaposlili najbolje koji se mogu naći na tržištu, počinje težak dio. Morate ih izazvati da rade najbolje što mogu, inspirirati ih i motivirati. Pritom se trebaju osjećati dobrodošli i članom tima od prvog dana. Postavite im ciljeve koji su teški, ali dostižni. Budite vođa. Nakon toga još nema opuštanja. Najveća greška koju možete napraviti je da ignorirate svoje zaposlenike. Ista pažnja koju ste posvetili njihovim zadacima, izazovima, i motiviranju treba se održati sve dok su dio tima. Čim ih zanemarite, smanjuje se njihovo zadovoljstvo i motivacija, a ako nešto ne poduzmete napustit će vas. Dajte im pozitivnu povratnu informaciju, makar to bila samo lijepa riječ.