European Best Destination, briselska organizacija za promociju europske kulture i turizma, uvrstila je Istru među 10 najboljih vinskih destinacija staroga kontinenta, u elitnom društvu francuskih regija Bordeaux, Champagne i dolina Rhone, talijanske Toskane i Pijemonta, Katalonije, grčkog otoka Santorini te portugalskih vinskih regija Alentejo i doline rijeke Douro.

"Vino je proizvod kao nijedan drugi. Svako je drugačije, ono priča cijelu priču neke regije, o njezinojj klimi, životu stanovnika, njihovom ukusu i genijalnosti", navode organizatori izbora najboljih vinskih destinacija u Europi, a za Istru pišu  da su drevni Histri sadnice vinove loze dobili od Grka i Feničana. Za komentar najnovijeg priznanja zamolili smo Nikolu Benvenutija, predsjednika Vinistre, udruge koja okuplja istarske vinogradare i vinare.  "Uvijek smo ugodno iznenađeni kad Istru spominju kao top destinaciju u bilo kojem smislu, ali kada se nađemo u ovakvom društvu, a računajući da smo u moderno vinogradarstvo i vinarstvo zakoračili tek 90-ih, osjećaj je zaista fantastičan", kaže.

Istra je, nastavlja, "stara" vinska regija, a vino je dio njezine svakodnevice i identiteta. "Iza našeg uspjeha stoji definitivno mukotrpan rad u vinogradu i u podrumu, no osjećaj da smo vinska regija nemamo samo mi koji se bavimo vinom, to prepoznaju naši sugrađani, ali i naše lokalne vlasti i turističke zajednice. U osjećaju tog zajedništva 1994. osnovana je Vinistra, s ciljem povećanja kvalitete istarskih vina i promocije vinske kulture i Istre kao vinske regije. Otvorenost prema svijetu, dostupnost novih tehnologija i izvoz omogućavaju rast kvalitete i prepoznatljivost naših vina u široj regiji, ali i svijetu", kaže Benvenuti.

Jedna od kolijevki vinarenja 
Njegov kolega, istaknuti istarski vinar Mladen Rožanić, podsjeća na pomalo zaboravljene činjenice. "Istra je bila jedna od kolijevki vinarenja na Sredozemlju i zasluženo joj pripada mjesto među 10 najboljih evropskih vinskih destinacija. Istarski vinari su dobro iskoristili vinarski bum koji se dogodio u susjednim zemljama, posebice u Italiji i Sloveniji. Mnoge gastro i eno udruge odnose se na regiju i povezuju Istru sa susjednim regijama. Uz fenomenalne predispozicije, povijesno poznate, u smislu položaja, terroira, marljivosti i edukacije uspjeh je bio vrlo izvjestan", ističe naš sugovornik.

 Iako najveća zasluga ide vinarima koji godinama ulažu u konkurentnost i postaju pravi promotori turističke destinacije Istre, Rožanić izdvaja i ulogu Turističke zajednice Istre na čelu Denisom Ivoševićem s, veli, mnogobrojnim promotivnim akcijama po cijelom svijetu, posebnim pristupom radu sa socijalnim mrežama i ciljanim poznatim osobama iz turističke industrije. "Tu je i bivši istarski župan Ivan Jakovčić. Njegova predanost Istri kao vinskoj regiji i destinaciji ostavila je neosporiv trag na ovo što imamo danas. Intenzivnim radom stvoren je jako dobar imidž Istre kao destinacije, što u mnogo čemu kreira i image vina", napominje Rožanić.

Za komentar smo zamolili i spomenutog Denisa Ivoševića, direktora TZ Istre koji kaže da je priznanje European Best Destination još jedno u nizu velikih u segmentu isktarskog vinskog turizma. Počela su stizati još 2012., kad je Sherman travel Istru uvrstio u "Top 10 off the path wine destination". Potom su krenuli i ostali – Fodor's je izabrao Istru u za najbolju vinsku destinaciju Europe, Readers digest je stavio tu regiju među 10 najvećih vinskih iznenađenja, USA today proglasio ju je najboljom vinskom regijom za zimski i proljetni odmor, a Wine enthusiast za jednu od najboljih vinskih destinacija. 

'Toskana je talijanska Istra'
Svake godine istarske vinske punktove pohodi više od 210.000 posjetitelja, od čega je skoro 80 posto realizirano u 25 najkvalitetnijih i najorganiziranijih istarskih vinskih podruma. "Pridodamo li dodatnih 50.000 posjetitelja koji pohode lokalne i regionalne vinske manifestacije, vidimo da se približavamo brojci od gotovo 260.000 vinskih posjetitelja", naglašava Ivošević.  Radi se o sustavnom promišljenom procesu oživljavanja Istre, sa željom da se Istra u narednom petogodišnjem periodu nametne kao prepoznatljiva, konkurentna i kvalitetna lifestyle destinacija."Osnovna misija i ideja vodilja bila nam je revitalizirati naše najatraktvnije resurse, oplemeniti ih te staviti u funkciju razvoja turizma, a u ovom slučaju je to bilo vino. Tada su vinske ceste bile prvi razvojni turistički projekt selektivnog karaktera i prvi projekt koji nije bio vezan uz more i plažu, kaže Ivošević.

Ivo Kozarčanin, vinski kolumnist 24 sata i ocjenjivač vina u Hrvatskoj i inozemstvu, smatra da je Istra "potpuno zasluženo završila u biranom društvu. "Biti na listi najljepših vinskih regija u društvu Champagne, Bordeauxa il talijanskog Pijemonta ravno je finalu europskog nogometnog prvenstva. Namjerno nisam spomenuo Toskanu, koja je također uvrštena među 10 najboljih vinskih destinacija Europe. Smeta me često opisivanje Istre kao hrvatske Toskane. Sliče po mnogočemu, no mislim da bi se prije Toskanu trebalo opisivati kao talijansku Istru. Prvo, zato što je Istra čista, a Toskana je, izvan slavnih gradova prepuna najlonskih vrećica i ostalog sitnog otpada. Drugo, zato što je raznolikija izgledom te ponudom vina i hrane. Jedinstven je taj 'maremonti' spoj poprilično surove planine Učke, smirujućih brežuljaka iza nje, vijugave doline rijeke Mirne te mora do kojeg se sa svakog dijela Istre stiže za pola sata", kaže Kozarčanin.

Modro more i zelena brda omogućavaju i bogatu gastronomiju primjerenu svim godišnjim dobima pa se u Istri jednako uživa u žgvacetima te ombolu i kobasicama s kiselim kupusom zimi, šparogama, sipama ili školjkama u proljeće, laganoj ribljoj hrani ljeti te lignjama, jelima od divljači i jelima s tartufima ujesen. A ima Istra i vina za svaku od tih prigoda. Malvazija, teran te momjanski (bijeli) muškat i muškat ruža porečki su poker istarskih vinskih asova. Prije stotinjak godina teran je bio dominantna sorta u istarskim vinogradima, sad je malvazija, podsjeća Kozarčanin. Od obje sorte mogu se napraviti vina vrlo raznolikih stilova pa tako jednostavno pokriti najraznolikiju hranu. Jednogodišnje, svježe malvazije jako dobro pristaju jednostavnijim jelima od morskih specijaliteta ili bijelog mesa, a one pripremljene za odležavanje i uz peku.

"Divlji teran savršen je za masnija mesna jela sa žlicom. Ako je to vino boje zečje krvi omekšano višemjesečnim sazrijevanjem u bačvicama, upotpunit će najfinija jela od crvenog mesa. Muškati, pak, mogu biti  nježni, za posluživanje uz blage deserte, ili puni, za najfinije sireve. Borgonja je još jedna lokalna sorta, malo će koji Istranin priznati da je riječ o frankovki, što je genetika dokazala, koja može dati lijepa crvena vina primjerena proljetnim roštiljadama, a dobra je i kao začin u pjenušcima. Fino su se u Istri snašle i internacionalne sorte, no tko traži još jedan chardonnay ili cabernet sauvignon. Dajte nešto što drugdje nema, a to Istrani uporno rade", kaže vinski kolumnist.

"Treba reći da istarska vina nisu najbolja u Hrvatskoj, iako su neke berbe nekih sorata nekih vinara doista senzacionalne, ali u Istri je najmanji rizik da ćete naletjeti na loše vino i najveća šansa da će vino koje ste naručili biti onakvo kakvo ste očekivali. Bez obzira na cjenovni razred", veli. Za to je, smatra, zaslužna ekipa oko Vinistre, izložbe vina prvi put organizirane 1994., te istoimene udruge vinara osnovane godinu dana poslije. Prvenstveno Ivica Matošević. "Ovaj mirni dečko iz Rovinja s prijateljima, također vinarima Morenom Degrasijem i Gianfrancom Kozlovićem, čuda je radio na promociji istarskih vina, a istovremeno i na podizanju te ujednačavanju njihove kvalitete", podsjeća Kozarčanin. 

Jakovčićeve zasluge 
Vinari su, objašnjava, pratili Matoševića, prate sad i njegova nasljednika na Nikolu Benvenutija, a vinare je pratila politika, prije svega dugogodišnji župan, danas zastupnik u Europarlamentu Ivan Jakovčić. "Ma što se o njemu pričalo ili mislilo, zasluge za današnju istarsku prepoznatljivost ne mogu mu se oduzeti, a u tom poslu nije bila zanemariva ni njegova ljubav prema vinu. Kao vodeći političar turističke regije okružio se ljudima iz turizma. Turističku zajednicu Istre dugo je vodio Veljko Ostojić, a naslijedio ga je Denis Ivošević i oba su pripomogli da Istra danas ima najveći broj dobrih i vrhunskih restorana te hotela, te stalne enogastronomske priredbe pa sezona tu stvarno traje cijele godine", kaže kolumnist. I na kraju, veli, iako su u stvari najvažniji, za uvrštavanje Istre među najbolje destinacija zaslužni su svi Istrani. Stvorili su atmosferu dobrodošlice i veselja na cijelom poluotoku pa se mi s istočne strane Učke čim prođemo tunel osjećamo kao da smo ušli u neki potpuno drugačiji svijet.