Hrana snažno utječe na djelovanje lijekova

Autor: Darija Vranešić Bender , 17. prosinac 2009. u 22:00

Grejp bitno utječe na djelovanje mnogih lijekova. Znanstvenici smišljaju načine kako iskoristiti kombinacije u kojima grejp pojačava učinak lijeka, pri čemu se najviše istražuju lijekovi za HIV i karcinom

Odavno je poznato da su određeni lijekovi u međuigri s hranom i obrnuto – da određene namirnice i nutrijenti utječu na učinkovitost pojedinih lijekova. U današnje doba, brojna znanstvena istraživanja bave se ovom problematikom, a čini se da su interakcije lijekova i nutrijenata učestalije i brojnije nego što se prije mislilo. Uzmemo li u obzir da uzimanje bezreceptnih lijekova postaje sve raširenija pojava, jasno nam je da interakcije lijekova i hrane predstavljaju potencijalan problem za velik broj ljudi. Učinak specifičnih interakcija hrane i lijekova nerijetko je različit za svaku osobu, a ovisi o dozi lijeka, sastavu obroka, dobi, spolu, građi tijela te prehrambenom i zdravstvenom statusu pojedinca. Konzumacija alkohola i pušenje također mogu pridonijeti pojavi interakcija. Osobe koje su najpodložnije interakcijama su osobe starije dobi, djeca i adolescenti, loše uhranjene osobe i kronični bolesnici.

Antibiotici
Klasičan primjer kako hrana ometa apsorpciju lijeka je interakcija tetraciklinskih antibiotika i minerala kalcija i željeza. Uzimaju li se navedeni minerali istodobno s lijekom, dolazi do vezanja njihovih molekula te se umanjuje apsorpcija lijeka i minerala. Stoga nije preporučljivo uzimati tetraciklinske antibiotike uz mlijeko, mliječne proizvode, suplemente kalcija i željeza te druge namirnice koje obiluju kalcijem ili željezom. Nedostatak vitamina C može se pojaviti kod uzimanja tetraciklinskih antibiotika, te prilikom terapije treba jesti prehranu bogatu vitaminom C. Penicilin je najbolje uzimati na prazan želudac, jer je tada apsorpcija najbolja. Ovaj lijek može uzrokovati nedostatak vitamina B3 i B6. Do interakcija hrane i lijeka dolazi i kod drugih vrsta antibiotika, pa je uočena smanjena razina folne kiseline i vitamina B12 kod upotrebe nekih vrsta antibiotika (primjerice sulfonamida i neomicina). Osobe na terapiji antibioticima imaju smanjen broj pozitivnih ili ‘dobrih’ bakterija u crijevnoj mikroflori. Stoga se uz terapiju antibioticima preporučuju fermentirani mliječni proizvodi koji sadrže ‘dobre’ bakterije ili probiotike, no fermentirane mliječne proizvode treba konzumirati nekoliko sati prije ili nakon uzimanja lijeka.

Aspirin (i drugi salicilati)
Aspirin je bezreceptni lijek koji se učestalo koristi i često smatra potpuno bezopasnim i korisnim. Međutim, učestalo uzimanje ovoga lijeka u visokim dozama može izazvati mikroskopska krvarenja tkiva želuca, a time i deficit željeza. Ova pojava posebno je česta u starijih osoba kojima se visoke doze propisuju za terapiju artritisa. Kako bi se prevenirala ova pojava, osjetljivim osobama preporučuju se tzv. koatirani ili obloženi lijekovi koji se otapaju tek u crijevu, a lijek je uputno uzimati uz obrok i s dostatnom količinom vode. Dugotrajna upotreba aspirina može uzrokovati nedostatak vitamina C i folne kiseline. Stoga se osobama na dugotrajnoj terapiji aspirinom preporučuje prehrana bogata voćem, povrćem, nemasnim mesom i morskim plodovima te cjelovitim žitaricama i mahunarkama. Žene u reproduktivnoj dobi moraju posebno pripaziti na razinu folne kiseline, te je im se savjetuje uzimanje suplemenata folne kiseline i vitamina C prilikom učestalog posezanja za aspirinom. Ipak, megadoze vitamina C nisu dobrodošle uz aspirin, budući da visoka razina vitamina C zakiseljava urin, što otežava izlučivanje aspirina iz organizma te se tada lijek zadržava u organizmu dulje nego što je potrebno.

Protuupalni lijekovi
Sulfasalazin je lijek koji se učestalo primjenjuje kod oboljelih od upalnih bolesti crijeva. Poznato je da ovaj lijek smanjuje apsorpciju folne kiseline, te oboljelima često nedostaje ovaj važan nutrijent. Dodatak prehrani koji sadrži folnu kiselinu pomaže ovim bolesnicima, a pritom je važno konzumirati i hranu bogatu folnom kiselinom. Kortikosteroide treba uzimati uz jelo kako bi se spriječile gastrointestinalne smetnje, a smatra se da potiču apetit i zadržavanje tekućine u tijelu što uzrokuje porast tjelesne mase. Osobe na terapiji kortikosteroidima trebaju prehranom osigurati visok unos proteina, kalcija, kalija, vitamina D i folne kiseline. Istodobno trebaju paziti na unos soli, kako bi se umanjilo zadržavanje vode u tijelu izazvano lijekom. Nerijetko je potrebno prehranu nadopuniti kvalitetnim dodatkom prehrani.

Antacidi
Antacidi su lijekovi koji se koriste za neutralizaciju želučane kiseline. Ovi lijekovi “otimači” su fosfora u organizmu, a poznato je da je fosfor mineral koji je važan za izgradnju čvrstih kostiju i zubi. Redoviti potrošači antacida su osobe starije dobi, budući da produkcija želučanih sokova slabi starenjem. Žene u starijoj dobi su posebno izložene osteoporozi, a učestala upotreba antacida može pridonijeti pojavi ove bolesti.Učestala upotreba antacida ometa apsorpciju cijelog niza nutrijenata, stoga ove lijekove treba uzimati između obroka i pritom se pobrinuti da u prehrani budu zastupljeni svi važni nutrijenti.

Oralni kontraceptivi
U kontekstu prehrane i nutritivnih potreba žena koje uzimaju oralne kontraceptive često se nalaze podaci o potrebnom povišenom unosu pojedinih vitamina i minerala. Vitamini koji su u pitanju kod žena koje uzimaju oralne kontraceptive su vitamin B6, folna kiselina, riboflavin (B2), vitamin C i vitamin A. U skupini minerala kritični su željezo, cink i bakar. Do danas nisu pronađeni čvrsti dokazi da žene koje koriste oralne kontraceptive zahtijevaju posebne nutritivne mjere. Međutim, ova generalizacija pretpostavlja da žene koje uzimaju oralne kontraceptive imaju adekvatnu prehranu. Ukoliko žena pak nema adektvatnu prehranu, oralni kontraceptivi će samo ubrzati ili pogoršati probleme koji su rezulat loše prehrane. Ovo se pogotovo odnosi na žene sa neadekvatnom prehranom koje su zatrudnjele odmah nakon što su prestale uzimati oralne kontraceptive.

Antidepresivi
Dramatična i potencijalno opasna inetrakcija događa se između antidepresiva poznatih kao inhibitori monoaminooksidaze (MAO inhibitori) i aminokiseline tiramin. Hrana koja obiluje tiraminom uključuje zrele sireve, crno vino, pileću jetru, kvasac i brojne konzervirane i fermentirane proizvode. Osobe koje su na terapiji ovom vrstom antidepresiva moraju izbjegavati navedenu hranu jer interakcija može uzrokovati izrazito povišenje krvnog tlaka i jake glavobolje.Triciklički antidepresivi ne bi se trebali uzimati uz hranu koja zakiseljava urin, primjerice kruh, suhomesnate proizvode, kukuruz, leću, meso, rubu i visoke doza vitamina C, budući da je tada apsorpcija i učinkovitost lijeka slabija.

Antikoagulansi
Između vitamina K i lijekova koji spriječavaju zgrušavanje krvi (primjerice varfarina) može doći do značajne interakcije i ometanja metabolizma. Ovi lijekovi spriječavaju grušanje krvi tako što se upliću u djelovanje vitamina K, odgovornog za grušanje krvi. Djelotvornost ovoga lijeka ovisi o dozi, a u uskoj je vezi s količinom vitamina K koji se uzima putem hrane. Povisi li se unos vitamina K hranom, što se nerijetko i događa ljeti kad se konzumira više zelenog povrća, treba se povisiti i doza lijeka, jer može doći do nedjelotvornosti lijeka. Izrazito visoke doze vitamina E imaju potpuno suprotan učinak od vitamina K. Naime, ovaj vitamin može ‘pojačati’ djelovanje antikoagulansa i izazvati krvarenja.Osobe na terapiji antikoagulansima trebaju biti dobro informirane o sadržaju vitamina K i E u hrani kako bi taj unos održavale konstantnim, a prilikom odabira dodataka prehrani trebaju se posavjetovati sa stručnjakom.

Lijekovi za liječenje epilepsije – antikonvulzivi
Oboljelima od epilepsije propisuju se lijekovi fenitoin i fenobarbital, koji se upliću u metabolizam jetrenih enzima i ometaju sintezu vitamina D. Budući da je vitamin D nezaobilazan partner kalcija u metabolizmu kosti, nedostatak vitamina D može voditi ka osteoporozi i osteomalaciji. Postoje dokazi kako spomenuti lijekovi mogu izazvati i nedostatak vitamina B skupine, posebice folne kiseline.

Lijekovi za kardiovaskularne bolesti
Kolestiramin je lijek koji se koristi za sniženje kolesterola, a njegova sporedna pojava je ometanje apsorpcije masti. Budući da je adekvatna apsorpcija masti nužna za pravilno iskorištenje vitamina A, D, E i K, u osoba na terapiji kolestiraminom uočen je nedostatak spomenutih vitamina. Kod uzimanja ovoga lijeka može se javiti zatvor, te se uz terapiju preporučuje konzumirati hranu bogatu vlaknima i obilje tekućine. Lovastatin je lijek koji se koristi kod povišene razine kolesterola, a treba ga uzimati uz obrok kako bi njegov učinak bio optimalan. Lijekovi za srčane bolesnike na bazi digoksina ne bi se trebali uzimati uz hranu bogatu prehrambenim vlaknima, budući da vlakna ometaju apsorpciju lijeka. Suplementi magnezija mogu smanjiti apsorpciju ovoga lijeka, a kalcij i vitamin D ne treba uzimati pod kontrolom liječnika.

Grejp i lijekovi loša kombinacija

Uzimanje određenih lijekova uz sok od grejpa može uzrokovati povišenje razine lijeka u krvi, čak do opasnih razmjera. Interakcija soka od grejpa otkrivena je slučajno, a znanstvenici su otkrili da taj sok povisuje razinu lijeka u krvi. U studijama koje su uslijedile, otkriveno je da grejpfrut sadrži izvjesne tvari koje imaju svojstvo mijenjanja enzima i glikoproteina u crijevu čovjeka, a isti su odgovorni za metabolizam mnogih lijekova. U interakciji s grejpom su lijekovi za sniženje kolesterola, krvnog tlaka, regulaciju srčanog ritma, depresiju, tjeskobu, HIV, imunosupresiju, alergije, impotenciju i epileptičke napade. Najjače je djelovanje uočeno kod lijekova za sniženje kolesterola i krvnog tlaka, sedativa, imunosupresiva, lijekova protiv alergija, te analgetika. Dokazano je da jedna čaša soka grejpfruta postiže značajan učinak na navedene lijekove. Čak i čaša soka koja se konzumira 12 sati nakon lijeka, pokazat će određeno djelovanje na njegov metabolizam. Isti učinak pokazuje i plod grejpfruta, dok ostali agrumi ne djeluju tako. Također, grejp može smanjiti djelovanje nekih drugih lijekova preko međudjelovanja s određenim proteinima crijeva. Još uvijek nije poznato o kojoj se aktivnoj tvari grejpfruta radi, ili je možda riječ o više fitokemikalija. Kada se i to pitanje riješi, postoji mogućnost da se te tvari dodaju u same lijekove te da se na taj način postignu dva učinka: moći će se smanjiti doza aktivne tvari (koja može imati i negativne učinke na organizam), a istodobno će se povećati njeno djelovanje. U Chicagu znanstvenici eksperimentiraju s lijekom za karcinom čiji se učinak u kombinaciji s grejpom povećava. Na Floridi, mala biotehnološka tvrtka je izolirala tvar iz grejpa koja povoljno utječe na razinu lijeka za HIV.

Komentirajte prvi

New Report

Close