Regionalni medij Balkan Transitional Justice napravio je istraživanje koje je podsjetilo na veliki broj rezidencija i kuća za odmor koje je posjedovao jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito za vrijeme svoje vlasti (od 1944. do smrti 1980. godine).

Medijski tim novinara iz Beograda, Podgorice, Sarajeva i Zagreba podsjetio je na Titov luksuzan život i imovinu procijenjenu na ‘desetke milijuna eura’.

Pitanje nasljeđivanja rezultiralo je pravnim sporom, koji traje i danas.

Dio imovine je u međuvremenu rasprodat ili iznajmljen, dok drugi dio i danas predstavlja atrakciju za jugonostalgičare, poput Kuće cvijeća u Beogradu, gdje je Tito sahranjen, ili vile u njegovom rodnom selu Kumrovec u Hrvatskoj, gdje se svake godine slavi njegov rođendan.

Kuća cvijeća Beograd, Photo: Marko Mrkonjic/PIXSELL

Nakon Drugog svetskog rata i oslobođenja Beograda, Tito se seli na Dedinje, u Užičku 15.

Ovu vilu, sagrađenu 1934. godine su za vrijeme Drugog svjetskog rata koristili njemački komandanti, sve dok je partizani nisu zauzeli. Iz ove vile, partizanski komandant Peko Dapčević vodio je finalnu operaciju oslobađanja Beograda. Od 1946. do 1979., ona je bila Titov dom.

U jednom periodu nakon rata, Tito je živio u Belom Dvoru, koji je bio u vlasništvu nekadašnje kraljevske porodice. Njegova izgradnja završena je 1937. godine. Kada je došao u Beograd, Tito je sa sobom doveo svoju dugogodišnju tajnicu i navodno najveću ljubav Davorjanku Paunović. Ona je umrla 1946. godine i sahranjena je u okviru ovog kompleksa.

Beli Dvor je danas u vlasništvu države, ali je nekadašnjoj kraljevskoj porodici Karađorđević dozvoljeno da ga koristi. Kompleks je također otvoren za turiste.

Godine 1979. godine, u Užičkoj 11 sagrađena je još jedna vila, kasnije nazvana vila Mir, ali se Tito nikada nije uselio u nju.

Nakon njegove smrti, obje vile u Užičkoj, zimski vrt (kasnije nazvan Kuća cvijeća, u kojoj su sahranjeni Tito i Jovanka Broz), dva muzeja i nekoliko drugih objekata su postali Memorijalni centar „Josip Broz Tito“. Kuća cvijeća i Memorijalni centar danas su dio Muzeja Jugoslavije, koji je popularno turističko mjesto.

Spomen-objekt Kuća cvijeća u kojoj se nalazi grob Josipa Broza Tita. Photo: Boris Scitar/PIXSELL

Poslije izbora 1997. godine, kada je Slobodan Milošević postao predsednik Jugoslavije, on i njegova porodica uselili su se u vilu u Užičkoj 15, gde su živjeli do 1999. godine, kada je u NATO bombardiranju ovaj objekt pogođen i ozbiljno oštećen.

Milošević je na ovom mjestu živio nakon svrgavanja s vlasti. On je 2001. godine uhićen, a potom izručen Haagu, kako bi mu se sudilo za ratne zločine.

Vila u Užičkoj 15 je danas namijenjena državnim predstavnicima, dok je ona u Užičkoj 11 „rezidencija“ i može se koristiti za prijeme predsjednika, premijera ili za druge visoke strane dužnosnike.

Nakon Titove smrti, njegova udovica Jovanka prebačena je u drugu vilu u Bulevaru Mira (danas Bulevaru Kneza Aleksandra Karađoređevića) na Dedinju, gdje je živjela sve do svoje smrti 2013. godine. Jovanka je rijetko napuštala kuću, koja je bila u lošem stanju.

Beograd, Muzej 25. maj – Izložba "Zlatni album", na kojoj su izloženi odjevni predmeti i modne slike predsjedničkog bračnog para Josipa Broza Tita i Jovanke Broz u razdoblju od 1952. do 1968.godine. Photo: Jurica Galoic/PIXSELL

Kuća ima isti status kao i vila u Užičkoj 15, ali prema medijskim izvještajima, država nema novca za renoviranje.

Kompleks u Karađorđevu, selu u blizini Bačke Palanke na sjeveru Srbije, koristila je jugoslavenska Vlada, zatim ga je 1973. godine dobila Jugoslavenska narodna armija (JNA), ali se smatrao Titovim kompleksom jer je on tu provodio dosta vremena – uglavnom zbog lova, ali je on također tu primao i važne goste.

Karađorđevo-Vojni rezidencijalni kompleks. Velika Dvorana. Photo: Boris Scitar/PIXSELL

Titova privatna imovina je, nakon njegove smrti, prvobitno proglašena vlasništvom države, ali je taj zakon 2000. godine proglašen neustavnim. Ostavinska rasprava još uvijek traje.

Vojni rezidencijalni kompleks izvana

Godine 2013., tadašnji predsjednik Srbije Tomislav Nikolić osnovao je komisiju kako bi otvorio Titov sef u Narodnoj banci Srbije.

Sef je otvoren, ali o njegovom sadržaju nije bilo informacija, premda su mediji nagađali da je on bio pun zlata i drugih dragocjenosti.

Hrvatska: Idilično otočje

Najpoznatija Titova rezidencija u Hrvatskoj bila je u sjevernom dijelu Jadranskog mora, na Brijunima, koji su poznati po svojoj prirodnoj ljepoti.

Tito je prvi put posjetio Brijune 1947. godine, a Bijela vila je postala njegova službena rezidencija 1953. Na otocima je svake godine provodio u prosjeku od četiri do šest mjeseci. Zadnji put je tamo bio 1979. godine, godinu dana prije smrti.

Neke od vila su, nakon njegove smrti, pretvorene u apartmane za bogate turiste. Druge su u vlasništvu države i koriste se u stambene svrhe, često za doček stranih i domaćih političara.

Brijuni – Unutrašnjost Vile Jadranke. Photo: Dusko Marusic/PIXSELL

U Kumrovcu, mjestu Titovog rođenja, 1947. godine sagrađena je vila koja je služila kao hotel, a koja je 1962. godine preuređena u Titovu rezidenciju. Danas je u vlasništvu Ministarstva državne imovine, koje ju je 2014. ponudilo u najam, ali zainteresiranih nije bilo.

Titova rezidencija, Kumrovec – Titova rezidencija čeka bolje dane poput Političke škole i Spomen doma. Photo: Matija Topolovec/PIXSELL

Vila Dalmacija nalazi se u Splitu. Izgrađena je početkom Drugog svetskog rata, a 1947. postaje Titova rezidencija. Danas je u vlasništvu grada Splita i može se iznajmiti za održavanje različitih događaja (poput vjenčanja) po vrlo visokoj ceni.

Vila Dalmacija smještena uz more s južne strane Marjana nekadašnja je Titova ljetna rezidencija. Danas služi za svečanosti i prijeme. Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL

Postoji još jedna vila koja je nekada pripadala Titu – na dubrovačkom poluotoku Lapad. Naime, ona je oduzeta stvarnim vlasnicima, imućnoj porodici Banac, koja je nakon 12 godina uspjela povratiti ovaj objekt. Danas je u vlasništvu hrvatskog poduzetnika.

Uvala Lapad, Dubrovnik – Državna vila, poznatija pod imenom Titova vila, u kojoj odsjedaju predsjednik i visoki državni dužnosnici. Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL

U istočnoj Hrvatskoj, u blizini Iloka, nalazi se vila Dunavka. Ovo imanje se prostire na 100 hektara i u okviru njega se nalaze vinograd, šuma sa lovištima i vinski podrumi. Na ovom mjestu se 1952. godine Tito oženio Jovankom Budisavljević. Kako mediji navode, ovaj kompleks je danas u vlasništvu države, ali nije u dobrom stanju.

Dvorac Tikveš, također u istočnom dijelu zemlje, izgrađen je u 19. vijeku, a postao je Titova lovačka rezidencija nakon Drugog svjetskog rata. Tijekom Domovinskog rata, 1991-95. opljačkan je i oštećen. Danas je u vlasništvu države i koristi se u sportske, rekreativne i turističke svrhe.

Kopački rit, Tikveš – Dvorac Tikveš. Photo: Davor Javorovic/PIXSELL

U Samoboru, malom gradu u blizini Zagreba, postoji imovina koja je još prije nacionalizacije bila u privatnom vlasništvu porodice Broz. Ona već desetljećima pokušava povratiti vlasništvo.

Kuća je u vlasništvu države, ali prema prošlogodišnjim izvještajima, Titov sin Aleksandar Broz nastavio je koristiti ovaj objekt. Iz njega ga je 2017. godine pokušao iseliti ministar državne imovine Goran Marić. On smatra da je Broz odgovoran za nezakonitu upotrebu ove imovine vrijedne milijun eura; pravni proces još uvijek traje.

BiH: Vile ostavljene da propadaju

Vile u Koprivnici i Gorici, u blizini Bugojna, nekadašnjeg Titovog omiljenog mjesta za lov, danas su napuštene.

Vile imaju turistički potencijal, koji se ne može razvijati jer nije riješeno pitanje vlasništva nad nekretninama bivše Jugoslavije u BiH.

Titova vila u Koprivnici bila je okružena šumskim lovačkim kompleksom koji se prostirao na oko 80 hektara. Sagrađena je 1972. godine, ali s obzirom da velika nadmorska visina nije odgovarala Titovom zdravlju, dvije godine kasnije izgrađena je i vila Gorica.

Govorilo se da je, poslije Beograda i Brijuna, Gorica jedno od njegovih omiljenih mjesta, koje je tijekom 10 godina posjetio 17 puta. Jedan od njegovih gostiju u Gorici bio je i bivši predsjednik Libije, Muamer el Gadafi.

Konjic: Titova atomska komanda; Photo: Armin Durgut/PIXSELL

Nakon Titove smrti 1980. godine, kompleks je ostao u stanju pripravnosti. U ožujku 1992. godine, za vrijeme raspada Jugoslavije, JNA je naredila rušenje kompleksa kako ne bi ostao pod kontrolom vlasti Bosne i Hercegovine, ali je vojni odred odbio izvršiti naređenje i umjesto toga predao strukturu Bosanskohercegovačkoj vladi. 

Još jedna zanimljiva lokacija je Titov bunker, izgrađen u Konjicu između 1953. i 1979. za smještaj oko 350 ljudi koji bi, u slučaju nuklearnog napada, mogli živjeti u bunkeru i do šest mjeseci, bez izlaska.

Skriven iza tri kuće koje su dugim hodnicima spojene s objektom, bunker, koji je sada u vlasništvu ministarstva obrane, nalazi se na brdu visokom 280 metara i otvoren je za posjete.

Pećina u Drvaru u zapadnoj BiH, koja je Titu služila kao baza kada su ga 1944. okupacijske njemačke snage pokušale ubiti, postala je turistička atrakcija, nakon što je 2006. obnovljena i otvorena za javnost.

Međutim, pećina je zatvorena za posjetitelje u ožujku ove godine, zbog nedostatka sredstava za saniranje odrona, koji čini ovo mjesto nesigurnim.

Crna Gora: Rasprodati brodovi

Crnogorska vlada je prodala ili iznajmila veći dio Titove imovine, ali je još uvijek vlasnik vile Galeb u primorskom naselju Igalo. Objekt u kojem su Tito i njegova supruga boravili, sačuvan je i pretvoren u kuću-muzej, koja je otvorena za posjetitelje.

Vila Galeb, Titova ljetna rezidencija u blizini toplica, sagrađena je 1976. godine. Sam objekt se prostire na 5.500 kvadrata na četiri nivoa i sadrži kino, atomsko sklonište i bazen, dok je park površine 75.000 kvadratnih metara.

Tito je boravio u ovoj vili četiri puta prije svoje smrti, a 1985. godine vlasništvo je predato Institutu dr Simo Milošević. Danas je to rehabilitacijski centar.

Vila Lovćen, bivša Titova rezidencija u Bokokotorskom zalivu, data je pod zakup azerbejdžanskoj kompaniji Azmont Investment, koja u Crnoj Gori razvija luksuznu marinu Portofino.

Centar vojno-medicinskih ustanova u Meljinama, gdje se nalazi Vila Lovćen, kupio je konzorcij Atlas grupe za 5,6 milijuna eura 2008. godine, a 2013. je dat na zakup azerbejdžanskoj kompaniji.

Tito nikada nije posjetio ovu vilu, ali su se u njoj održavali sastanci Vrhovnog savjeta obrane Jugoslavije i Zajednice Srbije i Crne Gore, a tijekom praznika koristili su je i članovi jugoslavenskih političkih i vojnih vlasti.

Rijeka – Na konferenciji za novinare u luci Porto Baros predstavljen je projekt obnove broda Galeb bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije. Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Od brodova koje je Tito imao u Crnoj Gori, Vlada je prodala njegov poznati brod, Galeb, i jednu od njegovih jahti, Primorku, dok za jahtu Jadranka još uvijek pokušava pronaći kupca.

Ministarstvo obrane je nedavno Jadranku ponudilo za 50.000 eura, nakon što ju je godinama pokušavalo prodati za 80.000. Vlada ju je van upotrebe stavila 2017. godine, uz objašnjenje da je potrebno uložiti dosta novca u održavanje.

Jadranka je izgrađena 1976. godine, dugačka je 34 metra. Imala je tri salona, ​​dva apartmana i dvije gostinske kabine. Prema pisanju medija, Tito ju je koristio ukupno 34 puta.

Tijekom rata u bivšoj Jugoslaviji, usidrena je u vojnoj luci Kumbor i crnogorske vlasti su je koristile za protokolarne događaje.

Vlada je jahtu Primorka, sagrađenu u Italiji, prodala 2007. godine kapetanu iz Kotora Smiljanu Samardžiću za 104.000 eura.

Luksuz Galeba: Interijer

Titov treći brod, Galeb, crnogorska vlada je prodala za 750.000 eura grčkom biznismenu Johnu Paulu Papanikolaou 2000. godine. Zatim ga je kupio hrvatski grad Rijeka, a 2006. godine je proglašen hrvatskom kulturnom baštinom.

Titu je ovaj brod, dugačak 117 metara, služio kao rezidencija, ali i za zabavu. Na njemu je ugostio brojne svjetske lidere i holivudske zvijezde.

Planirano je da se brod obnovi i pretvori u muzej, u koji bi bile uključene i neke Titove privatne sobe.