Bez informatike neće biti moguće razvijati struke iz ostalih područja

Današnje generacije bliske su s novim tehnologijama pa im informatika nije nikakav bauk/FOTOLIA Današnje generacije bliske su s novim tehnologijama pa im informatika nije nikakav bauk/FOTOLIA

Zbog sve bržeg razvoja tehnologije mlade se danas priprema za zanimanja budućnosti od kojih mnoga ne možemo niti predvidjeti kako će točno izgledati.

U posljednje vrijeme, kada se govori o unapređenju procesa obrazovanja, u prvi se plan, kao najvažnija točka, često spominje uvođenje informatike kao obaveznog predmeta. Koliko je informatika, odnosno digitalna pismenost presudna za budući uspjeh učenika i da li samo uvođenje  garantira da će je učenici i svladati upitali smo profesoricu Ivanu Ogrizek Biškupić s Veleučilišta Baltazar Zaprešić. 

 

Kostelac Košir

Informatika, odnosno digitalna pismenost čine znanje dostupnim te su stoga izuzetno poželjne u školskom okruženju.

"Unapređenje obrazovanja treba gledati cjelovito i u tom smislu naglasak svakako treba biti na metodama poučavanja, ishodima učenja i reviziji postojećih sadržaja bez obzira o kojem predmetu govorili", ističe Ivana Ogrizek Biškupić i napominje da činjenica da informatika nije obavezan predmet govori u prilog tome koliko se obrazovni sustav sporo prilagođava potrebama svoga društva i kako ne promišlja budućnost tržišta rada za koju se naši učenici i studenti obrazuju. Internet stvari (Internet of things), kaže,  predstavlja glavnu razvojnu okosnicu koja postepeno mijenja tržišta, ekonomiju i svakodnevni život pojedinca na globalnoj razini što informatiku više ne čini samo predmetom koji jača vještine onih koji imaju afiniteta usmjeriti se budućem zanimanju u STEM području, već opće znanje bez čije integracije u budućnosti neće biti moguće razvijati struke iz ostalih područja.

"Većina učenika posjeduje opću digitalnu pismenost koju svakako treba adekvatno usmjeravati i razvijati sukladno razinama, no ono što zasigurno nedostaje je jačanje generičkih vještina i informacijske pismenosti koja bi trebala postati sastavni dio poučavanja i kroz sve ostale predmete. Uvođenje informatike kao obaveznog predmeta predstavlja sinonim reforme obrazovanja koja je Hrvatskoj iznimno potrebna, a kvaliteta same provedbe ovisi o ranije spomenutim faktorima i prije svega motivaciji, kompetencijama i materijalnim uvjetima nastavnika koji u konačnici reformu obrazovanja trebaju realizirati", smatra profesorica Veleučilišta Baltazar Zaprešić.  

 

Tabak

Ponekad mi se čini da predmetima prilazimo pomalo dogmatski, tako da uvođenje predmeta postaje sebi svrhom.

Digitalna transformacija
Da je informatika sastavni dio našeg života i da treba biti obavezan predmet od osnovne škole poput matematike, hrvatskog jezika, stranog jezika, tjelesnog i drugih, smatra i Karmela Aleksić-Maslać, viša predavačica i voditeljica katedre za ICT na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM).  Upozorava da je važno da i ostali predmeti idu u korak s digitalnim transformacijama te koriste sve mogućnosti koje nude nove tehnologije.

 

38 posto

Hrvata između 16. i 74. godine života koriste internet za traženje informacija o obrazovanju

"Učenici će puno lakše shvatiti smisao npr. logaritma ili sinusa kroz igru i razne simulacije već na klasičan način. Što se tiče same informatike i tu treba biti oprezan i gradivo dobro prilagoditi učenicima.  Sjećam se primjera kada me je nazvala izbezumljena mama odlične učenice 5. razreda koja kao izborni predmet sluša informatiku. Nastavnik im je zadao zadatak u programskom jeziku Logo i u startu im rekao da zadatak sigurno nitko neće znati riješiti. Obitelj je cijeli vikend provela družeći se uz zadatak iz informatike. Uz takav stav nastavnika velika je vjerojatnost da će se učenici ispisati s izbornog iz informatike, a postoji i mogućnost da se kod učenika stvori odbojnost prema informatici", kaže Karmela Aleksić-Maslać i napominje kako nije bit zakomplicirati zadatak da ga moraju rješavati roditelji ili da ga nitko u razredu ne zna riješiti. Cilj je, kaže, naučiti učenika na logičan i sustavan način razmišljanja te da samostalno može primijeniti naučeno gradivo. 

"Iskreno vjerujem da su ovo pojedinačni slučajevi. Današnje generacije bliske su s novim tehnologijama, svakodnevno koriste društvene mreže, lako će se prilagoditi na novi mobitel, instalirati novi operacijski sustav, razne nove aplikacije i alate tako da im informatika ne bi trebala predstavljati nikakav problem ako im se na ispravan način prezentira.  Informatika nije nikakav bauk, to je samo alat koji će nam život učiniti jednostavnijim i ljepšim", kaže viša predavačica i voditeljica katedre za ICT na ZŠEM-u.

 

Ogrizek Biškupić

Uvođenje informatike kao obaveznog predmeta predstavlja sinonim reforme obrazovanja u Hrvatskoj.

Kristijan Tabak, voditelj katedre za prirodne i društvene znanosti na RIT Croatia napominje da kad se govori o obrazovanju u cjelini, predmetima i vrlo popularnim STEM i STEAM područjima, prije svega moramo govoriti o svrsi uvođenja promjena. "Đake i studente pripremamo za zanimanja budućnosti od kojih mnoga ne možemo niti predvidjeti. Razlog tomu jesu promjene koje se događaju u načinu života i to zahvaljujući sve bržem razvoju tehnologije. Ako je tehnologija ušla u gotovo sva područja življenja, onda je posve logično da je moramo koristiti i u edukaciji kao alat, ali i educirati druge kako da je koriste", kaže Tabak i ističe da mu se ponekad čini da predmetima prilazimo pomalo dogmatski, tako da uvođenje predmeta postaje sebi svrhom. 

Interdisciplinarni pristup
Međutim, vjeruje da sam predmet neće generirati ništa značajno ako se ne bude prezentirao tako da se učenici motiviraju na rješavanje problema koji su u svojoj naravi interdisciplinarni, koji zahtijevaju konstruktivistički pristup, ujedinjuju matematiku, kombinatoriku s pisanjem računalnog koda.  "U naravi, za učenike je to najizazovniji pristup, ali vjerujem da jedino takav pristup može dugoročno generirati korist i učenicima i zajednici u širem. Primjeri razvijenih azijskih zemalja to potvrđuju", kaže Tabak i napominje da je bitno razviti sustav predmeta koji će studentima i đacima, pa čak i djeci u vrtiću omogućiti da razvijaju interese, a time i vlastite talente u različitim područjima.  "Drugim riječima, to znači da nam treba sustav koji će omogućiti djeci, a time i društvu da razvijaju svoje potencijale", naglašava Tabak.

 

Aleksić Maslać

Važno je da i ostali predmeti idu u korak s digitalnim transformacijama te koriste sve mogućnosti koje nude nove tehnologije.

Bruna Kostelac Košir, direktorica Razvoja i obrazovanja u Ini smatra kako informatika, odnosno digitalna pismenost, kao i društvene mreže, čine znanje dostupnim te su stoga izuzetno poželjne u školskom okruženju. "Veseli nas da i mi, iz pozicije poslodavca možemo uživati u mogućnostima ii širini dosega društvenih mreža koje u našem svakodnevnom poslu rado i često koristimo. Tijekom provedbe naših brojnih projekata, a posebice programa Freshhh i Junior Freshhh, koji su osmišljeni kao online natjecanja, upravo kroz društvene mreže najučinkovitije dopiremo do naše ciljne skupine, odnosno, studenata i srednjoškolaca", ističe Bruna Kostelac Košir iz Ine.

Tina Balenović, direktorica Službe ljudskih potencijala u Uniqa osiguranju, ističe kako je Vijeće Europe još 2006. definiralo osam ključnih kompetencija koncepta cjeloživotnog učenja, a jedna od njih je i digitalna kompetencija koja se odnosi na sposobnost sigurnog pristupa i uporabe digitalnih medija i njihovih sadržaja, sposobnost logičkog i kritičkog razmišljanja, vještinu upravljanja informacijama te dobro razvijenu vještinu komuniciranja.Digitalna kompetencija važna je, kaže,  za vlastiti razvoj, učenje, školovanje, zapošljavanje te sudjelovanje u društvu općenito. Znanja i vještine koje ona uključuje većim dijelom učenici svladavaju tijekom svog školovanja, na nastavi informatike.

 

Balenović

Informatička pismenost danas je imperativ modernog čovjeka, ona je presudna za njegov uspjeh.

"Informatička pismenost danas je imperativ modernog čovjeka. Naravno da je presudna za njegov uspjeh jer ako će danas - sutra raditi u tvrtki, a većina tvrtki danas je tehnološki napredna i računalno umrežena, kao uostalom i svi aspekti života, bez toga jednostavno neće posjedovati potrebne kompetencije za rad. Zbog toga je uvođenje informatike neophodan preduvjet za stvaranje konkurentnog obrazovanja i tu ne bi smjelo biti prijepora ako želimo da naše škole uđu u 21. stoljeće", zaključuje   direktorica Službe ljudskih potencijala u Uniqa osiguranju.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve