20 najboljih američkih sveučilišta

Opsežno istraživanje o kvaliteti američkih sveučilišta magazina ‘U.S. News & World’ ove je godine nakon osam godina s prvog mjesta svrgnulo Princeton i na vrh liste vratilo najstariji i najprestižniji američki fakultet, Harvard

Harvardsko sveučilište, najstarije, najbogatije i najprestižnije u Sjedinjenim Državama, nakon dužeg je vremena opet proglašeno najboljim u zemlji na temelju opsežnog istraživanja koje svake godine provodi magazin U. S. News & World. Zadnji je put Harvard samostalno bio na vrhu 1996., a u međuvremenu je u najboljem slučaju dijelio čelo s Princetonom. Princetonsko sveučilište skliznulo je na drugo mjesto nakon osam godina boravka na čelu, bilo samostalno, bilo u društvu s nekim drugim sveučilištem. Trećeplasirani je Yale, dok MIT i Stanford dijele četvrto i peto mjesto. Najbolje plasirano javno sveučilište, University of California u Berkeleyju, svrstano je na 21. mjesto. Na posebnoj ljestvici za studije slobodnih umjetnosti, prvo mjesto dijele Amherst i Williams, oba s istočne obale SAD. Glasnogovornik harvardskog Fakulteta umjetnosti i znanosti Robert Mitchell izjavio je Associated Pressu da je “uvijek lijepo dobiti ovakvo priznanje. Ipak, naši referenti na prijamnom odjelu uvijek će kandidatima reći da bi trebali izabrati fakultet ili sveučilište koje najbolje odgovara njihovim potrebama, a ne temeljem položaja na rang listi”.

Dostupnost siromašnijima
Jedan od kriterija za određivanje plasmana svake škole jest ocjena za ugled, koju daju ravnatelji škola širom SAD. Na ocjenu za ugled otpada 25% konačne pozicije pojedine obrazovne institucije. Preostalih 75% se temelji na kvantitativnim podacima koji proizlaze iz broja diplomiranih studenata, rezultata na prijamnima, opremljenosti škole, financijskih pokazatelja i donacija koje daju studenti. Harvard je pretekao svoje suparnike zahvaljujući bodovima prikupljenima u kategoriji “prosječna veličina razreda”: što je razred manji, to sveučilište dobiva više bodova. Harvardu je postotak studenata koji se nalaze u razredima do 20 studenata od prošle godine porastao sa 69% na 75%, dok je broj studenata u razredima iznad 50 mjesta smanjen sa 13% na 9%. Od 2000. Harvard je uveo 86 seminara na drugoj godini, od kojih svaki ima najviše 12 studenata, dok je ukupan broj studenata ostao približno jednak. Jedan od kriterija je i dostupnost škole siromašnijim studentima, odnosno postotak studenata nižih primanja u ukupnom broju. Harvard je na tom planu napravio iskorak prilagodivši politiku tako da postane dostupniji skromnijim kandidatima. Tristo sedamdeset dvije godine stari Harvard, čija financijska zaklada iznosi gotovo 35 milijardi dolara, objavio je prošlog prosinca da će povisiti financijske pakete koje nudi studentima iz obitelji koje zarađuju manje od 180.000 dolara godišnje. Druga sveučilišta pomoć daju samo studentima čije obitelji ne premašuju 60.000 dolara godišnjih prihoda.

Fakulteti koji dolaze
Klasifikaciju koju godišnje izrađuje U.S. News mnogi kritiziraju, ali je svi prate i o njoj razglabaju. Da bi rangiranje bilo raznovrsnije, uredništvo je ove godine uvelo ljestvice za nove kategorije. Jedna nova rang-lista obuhvaća “One koji nadolaze” (Up and Comers), ustanove za koje analitičari procjenjuju da će se idućih godina uspinjati prema vrhu najkvalitetnijih škola. Vodeće su pozicije na toj ljestvici zauzeli George Mason University u Virginiji, Clemson u Južnoj Karolini, University of Southern California i Arizona State University. “Potrebno je mnogo vremena da bi škole napredovale”, komentirao je urednik U. S. Newsa, Brian Kelly. “Moguće je da neke od njih rade nešto što će se tek za pet godina odraziti na rang-listama. Htjeli smo naći način da ukažemo na neke škole koje rade vrlo zanimljive stvari.” Novost koju je U. S. News uveo jest i zasebna top-lista po izboru srednjoškolskih savjetnika za akademsku orijentaciju. Savjetnici su jedna od skupina koja je prije često kritizirala kriterije i matematičke formule kojima se rukovodi ovaj magazin. Tako je savjetnicima u približno 1600 srednjih škola poslan anketni listić, a odgovori su pristigli od jedne četvrtine. U dobroj se mjeri mišljenja savjetnika podudaraju s kriterijima U. S. Newsa, tako da su na njihovoj ljestvici Harvard, MIT, Princeton i Yale svrstani na diobu prvog mjesta.

No, sveučilišta Cornell i Brown uživaju među savjetnicima znatno bolji ugled te su po njihovu izboru plasirani peti odnosno šesti, dok su na redovnoj tablici U. S. Newsa tek 14., odnosno 16. Još je veće mimoilaženje između uredništva magazina i savjetnika na području studija slobodnih umjetnosti. U ovoj kategoriji savjetnici najboljim izborom smatraju U. S. Naval Academy (Mornarička akademija), koja je zauzela tek 22. mjesto na redovnoj ljestvici studija slobodnih umjetnosti. I U. S. Military Academy (Vojna akademija) prošla je dobro osvojivši treće mjesto po mišljenju savjetnika, dok je na redovnoj rang-listi svrstana na 14. mjesto. Prikaz U. S. Newsa koristan je za maturante i zato što izdvaja vrhunske škole koje primaju značajan broj studenata sa slabijim prosjekom ocjena. Takve škole nude ohrabrenje kandidatima koji su zastrašeni postupkom primanja na fakultet. Učenik koji je prošao s vrlo dobrim i znade da Harvard prima samo 9% kandidata vjerojatno strahuje da se nikad neće upisati. Međutim, ukupna je stopa upisa na fakultete i sveučilišta 70%, a i neke od vrhunskih škola, kao što je Allegheny, primaju oko 57%.

Studenti ne mare za poredak

Iako je njihovo sveučilište zauzelo prvo mjesto na ljestvici U. S. Newsa, harvardski studenti odbacili su tu i slične rang-liste kao nevažne. Jedan je student sociologije na Harvardu opisao rangiranje obrazovnih institucija “besmislenim”, dok je njegov kolega ocijenio da je to pitanje “toliko nebitno da ne zaslužuje ni formiranje mišljenja”. Jedna od organizacija koja se zalaže za bojkot ankete U. S. Newsa, Education Conservancy, tvrdi da “rangiranje zbunjuje i odmaže potencijalnim studentima u pronalasku fakulteta ili sveučilišta koje je u skladu s njihovim obrazovnim potrebama”. Ipak, maturanti uvijek obraćaju pažnju na plasman fakulteta na rang-listama. Direktor istraživačkog sektora U. S. Newsa, Robert Morse, priznaje da metodologija magazina nije savršena, ali tvrdi da zbroj podataka služi kao dobar pokazatelj vrijednosti pojedine obrazovne ustanove.

Rang-ljestvica 20 najboljih američkih sveučilišta i fakulteta (prema U. S. Newsu)

Zadnjih četvrt stoljeća U. S. News uzima mjeru američkim sveučilištima i fakultetima nudeći orijentaciju maturantima i njihovim obiteljima pri donošenju odluke koja može stajati 150 do 200 tisuća dolara. Ne samo da je cijena visokog obrazovanja paprena, već je i konkurencija s kojom se sučeljavaju kandidati zastrašujuća, otprilike kao za mjesto u olimpijskoj atletskoj reprezentaciji. Rangiranje sveučilišta po U. S. Newsu najpoznatije je u SAD, ali dobilo je i nekoliko konkurenata. Forbes.com je objavio svoju prvu ljestvicu sveučilišta prošlog mjeseca, a na toj je listi na prvom mjestu - Princeton.
1. Harvard University
Mjesto: Cambridge (Massachusetts)
Broj studenata: 19.257
Školarina: 36.173

2. Princeton University
Mjesto: Princeton (New Jersey)
Broj studenata: 7334
Školarina: 34.290

3. Yale University
Mjesto: New Haven (Connecticut)
Broj studenata: 11.454
Školarina: 35.300

4.-5. Massachusetts Institute of Technology (MIT)
Mjesto: Cambridge (Massachusetts)
Broj studenata: 10.220
Školarina: 36.390

4.-5. Stanford University
Mjesto: Stanford (Kalifornija)
Broj studenata: 19.782
Školarina: 36.030

6.-7. University of Pennsylvania
Mjesto: Philadelphia (Pennsylvania)
Broj studenata: 18.916
Školarina: 37.526

6.-7. California Institute of Technology
Mjesto: Pasadena (Kalifornija)
Broj studenata: 2133
Školarina: 34.437

8.-10. Columbia University
Mjesto: New York (New York)
Broj studenata: 22.655
Školarina: 39.326

8.-10. Duke University
Mjesto: Durham (Sj. Karolina)
Broj studenata: 13.598
Školarina: 37.525

8.-10. University of Chicago
Mjesto: Chicago (Illinois)
Broj studenata: 12.336
Školarina: 37.632

11. Darmouth College
Mjesto: Hannover (New Hampshire)
Broj studenata: 5849
Školarina: 36.915

12.-13. Northwestern University
Mjesto: Evanston (Illinois)
Broj studenata: 18.028
Školarina: 37.125

12.-13. Washington University
Mjesto: St. Louis (Missouri)
Broj studenata: 13.382
Školarina: 37.248

14. Cornell University
Mjesto: Ithaca (New York)
Broj studenata: 19.800
Školarina: 36.504

15. Johns Hopkins University
Mjesto: Baltimore (Maryland)
Broj studenata: 19.737
Školarina: 37.700

16. Brown University
Mjesto: Providence (Rhode Island)
Broj studenata: 8167
Školarina: 37.718

17. Rice University
Mjesto: Houston (Teksas)
Broj studenata: 5243
Školarina: 29.996

18.-20. Emory University
Mjesto: Atlanta (Georgia)
Broj studenata: 12.570
Školarina: 36.336

18.-20. University of Notre Dame
Mjesto: Notre Dame (Indiana)
Broj studenata: 11.733
Školarina: 36.847

18.-20. Vanderbilt University
Mjesto: Nashville (Tennessee)
Broj studenata: 11.847
Školarina: 37.005

Komentari (4)
  • Frankie
    Frankie 16:07 30.12.2016.

    Vlatko Balic ti je bija na Stanfordu,a vjerujem i nekim drugim od ovih jacih.

  • ricardo
    ricardo 10:59 30.12.2016.

    mathpoet


    Super članak i definitivno točan.
    Razlog zašto ja komentiram je, ustvari, da pokušam doznati je li postoji netko iz Hrvatske tko je otišao na neke od ovih univerziteta, posebno na Duke, jer ja tamo idem u kolovozu?

    Da li ima netko sa iskustvima executive mba na nekom od boljih sveucilista u usa. Ako je moguc kontakt prelo pm bio bih zahvalan.

  • Jovan
    Jovan 0:35 30.12.2016.

    https://www.youtube.com/watch?v=lA_bOBmaM9I [youtube.com]

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve